Josip Broz Tito Milovan Đilas Aleksandar Ranković Kosta Nađ Peko Dapčević Koča Popović Petar Drapšin Svetozar Vukmanović Tempo Arso Jovanović Sava Kovačević †
Maximilian von Weichs Alexander Löhr Edmund Glaise von Horstenau Mario Roatta Ante Pavelić Dido Kvaternik Milan Nedić Kosta Pećanac Sekula Drljević Leon Rupnik Draža Mihailović Ilija Trifunović-Birčanin Dobroslav Jevđević
Pojam narodnooslobodilački rat odnosi se na borbu protiv stranih zavojevača i za društvenu preobrazbu u nekim zemljama Evrope i Azije tokom Drugog svjetskog rata (uključujući i Jugoslaviju), te na antikolonijalnu borbu naroda Azije i Afrike nakon toga. Odnosi se na borbu koja nije uperena samo protiv stranih zavojevača, nego istovremeno stremi bitnom društvenom i političkom preobražaju (revoluciji), te tokom borbe gradi svoje paralelne organe vlasti.
U slučaju Jugoslavije, KPJ, iako je svoje namjere iz taktičkih razloga često prikrivala, od početka ustanka imala je za cilj ne samo borbu protiv okupatora i njegovih domaćih pomagača (tzv. kvislinzi i kolaboracionisti), nego i osvajanje političke vlasti i socijalističku revoluciju u skladu sa komunističkom ideologijom, koju su prihvaćale stranke članice Komunističke internacionale. U vrijeme Socijalističke Jugoslavije, termin "narodnooslobodilački rat" imao je naravno apriorno pozitivno značenje, a socijalistička revolucija smatrala se epohalnim historijskiskim napredkom. Objektivno, možemo govoriti o historijskim dešavanjima koja nazivamo "Narodnooslobodilački rat" (NOR) za vrijeme Drugog svjetskog rata, te socijalistička revolucija za vrijeme rata i poslije njega.
Iako većina svjetskih i domaćih historičara smatra Narodnooslobodilačku borbu jednom od najvećih borbi Drugog svjetskog rata, neonacistički, ustaški, četnički i slični pokreti je često pokušavaju ocrniti i prikazati kao negativnu.