Metan
plin formule CH4 / From Wikipedia, the free encyclopedia
Metan je bezbojni plin, spoj ugljika i vodika sa hemijskom formulom CH4. Spojevi ugljika i vodika nazivaju se ugljikovodici, a metan je najjednostavniji iz klase alkana. Osnovni sastojak je zemnog plina. Zapaljen gori svjetlim modrikastim plamenom, a njegovim sagorijevanjem u prisustvu kisika nastaje ugljik dioksid i voda. Netopljiv u vodi, a u smjesi sa zrakom vrlo eksplozivan. Relativno velika količina metana na Zemlji daje mu status alternativnog, atraktivnog izvora energije. Međutim, pošto je na normalnoj temperaturi i pritisku u gasovitom stanju, metan je veoma teško transportovati iz njegovih nalazišta. Kao gas, obično se prevozi putem gasovoda ili cisternama ukapljen kao tekućina na temperaturi ispod -162 °C (kao LNG - liquefied natural gas).
Metan | |
---|---|
Općenito | |
Hemijski spoj | Metan |
Druga imena | močvarni gas, rudnički gas |
Molekularna formula | CH4 |
CAS registarski broj | 74-82-8 |
Kratki opis | bezbojni gas |
Osobine1 | |
Molarna masa | 16.0425 g/mol |
Agregatno stanje | gasovito |
Gustoća | 0,717 kg/m3 |
Tačka topljenja | -182.5 °C |
Tačka ključanja | -161.6 °C |
Rastvorljivost | 3.5 mg/100 mL (17 °C) |
Rizičnost | |
NFPA 704 | |
1 Gdje god je moguće korištene su SI jedinice. Ako nije drugačije naznačeno, dati podaci vrijede pri standardnim uslovima. |
Metan ima potencijalno djelovanje kao staklenički gas sa visokim potencijalom za globalno zatopljenje sa indeksom od 72 (uz prosjek od 20 godina) odnosno indeksom 25 (uz prosjek od 100 godina)[1]. Naposlijetku, metan u atmosferi se oksidira, proizvodeći ugljik dioksid i vodu. Zbog toga, metan u atmosferi ima poluvrijeme postojanja od oko sedam godina.
Rasprostranjenost metana u Zemljinoj atmosferi u toku 1998 godine je procijenjena na 1745 ppb (milijarditi dio, parts per billion), a procjenjuje se da se u 1750. godini u atmosferi nalazilo oko 700 ppb. Metan može zadržavati i do 20 puta više toplote od ugljik dioksida. U istom periodu (1750-1998) količina CO2 u atmosferi je porasla sa 278 na 365 ppm (milionti dio, parts per million). Toplinski efekt zbog ovog povećanja količine metana je oko jedne trećine od istog efekta povećanja CO2[2]. Pored toga, postoje ogromne ali nepoznate količine metana u obliku metan hidrata na dnu okeana. Zemljina kora također sadrži ogromne količine metana. Velike količine se proizvedu anaerobski putem metanogeneze. Ostali izvori metana su vulkanske erupcije i fermentacijom unutar stoke (krava, ovaca, konja i drugih životinja).