Menstruacijski ciklus

Menstruacijski ciklus je razdoblje između dvije menstruacije. Prvi dan krvarenja (menstruacije) se računa kao početak menstrualnog ciklusa, a kraj menstrualnog ciklusa je dan prije početka sljedećeg menstrualnog krvarenja. Razmak između menstrualnih ciklusa je najčešće između 21 do 35 dana.^{[1][2] [3][4][5] [6][7]}

Menstruacijski ciklus

Menstruacija je ciklično krvarenje iz materice u toku fertilnog doba koje nastaje kao posljedica ljuštenja endometrija ako nije došlo do oplodnje. Naime, ako oplodnja izostane de Grafov folikul jajne ćelije puca, nivo hormona pada i nastaje ljuštenje materice. Krv i oljušteno tkivo materice izbacuju se kroz vaginu. Dešava se uobičajeno na svakih 28 do 29 dana, s tim da taj razmak može biti različit i kretati se od 21 do 35 dana.

Menstrualni ciklus počinje u pubertetu. Prva menstruacija naziva se menarha i obično nastupa u dobi od 12 do 13 godina. Najnovija ispitivanja pokazuju da danas djevojčice ranije ulaze u pubertet. Prekomjerna težina rizični je faktor za rani početak puberteta.

Menstrualni ciklus se završava menopauzom. Predmenopauza počinje kad intervali između krvarenja postaju sve duži. Menopauza obično nastupa u dobi od oko 51 godine.

Mehanizam nastanka

Menstrualni ciklus odvija na tri nivoa:

• hipotalamus i hipofiza
• jajnici
• materica

Hipotalamus i hipofiza regulišu nivo spolnih hormona. Najvažniji hormoni menstrualnog ciklusa su

• GnRH - gonadotropin realising hormon
• FSH - folikulstimulirajući hormon
• LH - luteinizirajući hormon

GnRH je hormon hipotalamusa koji stimulativno djeluje na hipofizu koja započinje sa sintezom povećanih količina FSH i LH hormona. Povećana količina FSH što dovodi do sazrjevanja 20 jajnih ćelija u jajniku. Istovremeno i LH ulazi u krvotok, dolazi do jajnika i podstiče ih da luče hormon estrogen. Estrogen sa svoje strane utiče na rast endometrija, priprema ga da primi oplođeno jajašce i stvara uslove za dalji razvoj materice i dojki ako dođe do začeća. Pod dejstvom LH i estrogena jajna ćelija sazrjeva i oslobađa se, a ovaj proces naziva se ovulacija. Obično se oslobađa samo jedna jajna ćelija, mada se može desiti da se oslobodi više ćelija. Ako u tom slučaju dođe do oplodnje nastaju blizanci, trojke ili višestruke trudnoće.

Nakon ovulacije od folikula u kome se jajna ćelija nalazila stvara se privremena endokrina žlijezda- žuto tijelo – koje izlučuje hormon progesteron. U koliko ne dođe do začeća, žuto tijelo propada i nestaje, a zbog nedostatka progesterona dolazi do ljuštenja endometrija koji odlazi sa menstrualnom krvlju, označavajući kraj ciklusa.

U odnosu na promjene u jajniku menstrualni ciklus se dijeli na tri faze:

• Folikulska (proliferativna) faza ciklusa
• Ovulacijska faza ciklusa
• Luteusna faza ili faza žutog tijela

Folikulska faza

Folikularna faza je faza u kojoj se zbiva rast i sazrijevanje folikula i jajne ćelije. Ova faza započinje prvog dana menstruacije, a završava sazrijevanjem jajne ćelije i ovulacijom. Obično traje 10 do 14 dana. U ovoj fazi FSH stimuliše rast mnogih folikula u jajniku podstičući proizvodnju estrogena. Lučenje estrogena dovodi do zadebljanja endometrija. U ovoj fazi će samo jedan od 500 do 1000 folikula, koji su započeli sa rastom prvog dana menstrualnog ciklusa, da sazrije. Neposredno pred ovulaciju doći će do porasta koncentracije izlučenog LH u hipofizi, što dovodi do prskanja folikula i ovulacije, odnosno izbacivanja zrele jajne ćelije u jajovod.

Ovulacijska faza

Ovulatorna faza traje između 1 i 2 dana. U ovoj fazi se jajna ćelija oslobađa iz folikula u procesu koji se zove ovulacija. Ovulacija nastaje 16 do 36 h po povišenju nivoa LH, a dešava se između 10. i 16. dana prije sljedeće menstruacije. Po oslobođenju jajna ćelija počinje da se kreće prema materičnoj duplji kroz jajovod i u toku tog kretanja može biti oplođena.

Luteusna faza ili faza žutog tijela

Luteusna ili faza žutog tijela traje uobičajeno 12-16 dana. Nakon ovulacije, pod uticajem LH na mjestu rasprsnutog folikula razvija se u žuto tijelo (lat. corpus luteum) koje proizvodi progesteron. Djelovanje progesterona i estrogena potiče predhodno proliferisan endometrij na pripremu gustog sloja krvnih žila na koje se oplođena jajna ćelija može pričvrstiti i dalje razvijati. Ako je jajna ćelija oplođena, taj sloj krvnih žila se pretvara u posteljicu ili placentu. Corpus luteum ili žuto tijelo nastavlja proizvoditi progesteron i estrogen. Embrinon započinje sa produkcijom humanog horionsko gonadotropina (HCG) koji djeluje na žuto tijelo produžavajući njegovu funkciju koja će obezbijediti nesmetan razvoj trudnoće a mensterualno krvarenje izostaje.

Ako do oplodnje ne dođe, corpus luteum propadne u oblik koji se naziva corpus albicans (lat.bijelo tijelo), a koncentracija estrogena i progesterona opada što predstavlja signal hipotalamusu da započne sa novim menstrualnim ciklusom. Na kraju sloj endometrija se ljušti i gubi s menstruacijskim krvarenjem.

U odnosu na promjene na sluznici matrice menstrualni ciklus se dijeli u dvije faze:

• proliferacijsku fazu menstruacijskog ciklusa i
• sekrecijsku fazu menstruacijskog ciklusa.

Poremećaji ciklusa menstruacije

• Neredovne menstruacije: Nakon prve menstruacije moguće je da narednih par menstruacija bude neredovno sve dok se hormonalni sistem potpuno ne razvije. Poremećaj nivoa hormona pred menopauzu također dovodi do neredovnih ciklusa. Emocije u velikoj mjeri mogu da utiču na na hormone koji regulišu ovaj ciklus tako da stres može da izazove poremećaj menstruacije. Smatra se da ne postoji apsolutno redovan menstrualni ciklus (osim kod žena koje uzimaju kontraceptivne pilule).
• Izostanak menstruacije (amenoreja): Potpuni izostanak menstruacije je vrlo rijedak i može imati različite uzroke. Ponekad himen potpuno zatvara vaginu i sprečava izlivanje menstrualne krvi zbog čega dolazi do bolova i otoka. U drugim slučajevima izostanak je u vezi sa nepravilnim razvojem materice. Izostanak također mogu da izazovu: stres, nagli gubitak tjelesne težine, dugotrajna oboljenja, ciste. Menopauza je također razlog izostanka menstruacije.
• Oligomenoreja je najčešći poremećaj ciklusa kod adolescentica i predstavlja poremećaj ritma ciklusa kada je razmak između dvije menstruacije produžen i veći od šest sedmica, ali kraći od jedne godine. Postoje primarna i sekundarna. Primarna oligomenoreja znači da su ciklusi produženi od prve menstruacije, menarhe, a sekundarna oligomenoreja se javlja nakon određenog razdoblja urednih menstrualnih ciklusa.
• Obilne menstruacije (menoragije): Menstruacija koja traje duže od 8 dana i dovodi do obilnog krvarenja svijetlo crvene boje sa ugrušcima smatra se poremećenom. Obično su uzrok tome fibriomi-tumori materice koji imaju vlaknastu građu. Infekcije materice i jajovoda, kao i upotreba intrauteralnih kontraceptivnih sredstava također mogu biti uzrok menoragije.
• Krvarenja između menstruacija (metroragija): Može se javljati u različitim oblicima od takčastih do obilnih krvarenja. Uzrok ovome mogu biti intrauteralna kontraceptivna sredstva, pilule za kontracepciju, tumori grlića i materice.
• Bolne menstruacije (dismenoreja): One su mnogo češće kod žena koje nisu rađale. Bolovi se obično javljaju neposredno prije ili na samom početku menstruacije i traju jedan do dva dana kada je krvarenje najobilnije. Ako dismenoreja nije posledica nekog oboljenja, onda je ona izazvana prekomjernom proizvodnjom prostaglandina. To je primarna dismenoreja. Sekundarna dismenoreja započinje dva ili više dana pre dobijanja menstruacije, pogoršava se tokom menstruacije i traje duže od primarne. Uzrok ovom oboljenju može da bude infekcija organa male karlice ili neko drugo oboljenje pa je najbolje obratiti se ljekaru.
• PMS (predmenstrualni sindrom): predstavlja cikličnu pojavu različitih vrsta tegoba koje se obično kod žena javljaju 5-10 dana pred dobijanje menstruacije. Simptomi su vrlo različiti kao i njihova učestalost. Najčešći simptomi su: nervoza, razdražljivost, pojačana psihička osjetljivost, plačljivost, stalan osećaj gladi, naduvenost, naduvenost grudi, pojačana želja za slatkišima. Uz njih često se javljaju: akne, glavobolja, grlobolja, mučnina, trapavost, osip, bolovi u krstima... Oni nestaju prvog dana menstrualnog krvavljenja. Ne postoji konkretan lijek za PMS jer kod svake žene su problemi individualni. Ali je utvrđeno da kod žena koje su posebno osetljive i imaju izražen PMS pomaže način ishrane. U periodu PMS-a trebalo bi izbegavati kafu i sve druge proizvode koji sadrže kofein, suviše slanu hranu jer zadržava vodu u organizmu i pojačava osećaj nadutosti, alkohol i hladne napitke, a unositi što više voća i povrća i što je moguće lakšu hranu kao i magnezij.

Također pogledajte

• Maternica
• Menstruacija

Reference

1. Platzer W. (2004): Color atlas of human anatomy, 5th Ed. Thieme Medical Publishers, ISBN3-13-533305-1; US - ISBN 1-58890-159-9.
2. Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): The Oxford Textbook of Medicine Arhivirano 21. 3. 2012. na Wayback Machine (5th ed.). Oxford University Press
3. Coulehan J. L., Block M. R. (2005): The Medical Interview: Mastering skills for clinical practice, 5th Ed. F. A. Davis. ISBN 0-8036-1246-X. OCLC 232304023.
4. Garrison F. H. (1966): History of medicine, W.B. Saunders Company, Philadelphia.
5. Martí-Ibáñez F. (1961): A Prelude to medical history. MD Publications, Inc., New York, Library of Congress ID: 61-11617 .
6. Hejmadi M. (2010): Introduction to cancer biology. Ventus Publishing ApS, ISBN 978-87-7681-478-6.
7. Noble J. (1987): Textbook of general medicine and primary care. Little Brown & Co, IS BN-13: 978-0316611503; ISBN 0316611506 .

Vanjski linkovi