Menopauza
From Wikipedia, the free encyclopedia
Menopauza, poznata i kao klimakterij i klimaks, vrijeme je u životnoj dobi žena kada menstruacijski period prestaje trajno i kada žene više ne mogu rađati.[1][2] Menopauza je suprotnost menarhe, dobi kada djevojčici počinju menstruacije.
| Menopauza | |
|---|---|
| Klasifikacija i vanjski resursi | |
| ICD-10 | N95.0 |
| ICD-9 | 627.2 |
| DiseasesDB | 8034 |
| MedlinePlus | 000894 |
| eMedicine | article/264088 |
| MeSH | D008593 |
Menopauza se obično javlja u dobi između 49. i 52. godine.[3] Medicinski profesionalci često menopauzu definiraju kao pojavu kada žena godinu dana nije imala menstrualno krvarenje.[4] To se također može definirati smanjenjem proizvodnje hormona u jajnicima.[5] Kod onih žena koje su imale operaciju radi uklanjanja maternice, ali još uvijek imaju jajnike, može se smatrati da je menopauza nastupila u vrijeme operacije ili kada im je nivo hormona opao.[5] Nakon uklanjanja maternice, simptomi se obično javljaju ranije, u prosjeku sa 45 godina.[6]
Životna dob
U rjetkim sličajevima, ženski jajnici prestaju da funkcionišu u veoma ranom uzrastu, u periodu od puberteta do 40 godina starosti. Ova pojava je poznata kao prerano zatajenje jajnika. Spontano prerano zatajenje jajnika se javlja kod 1% žena do 40 godina i 0.1% žena do 30 godina. To se ne smatra normalnom posljedicom starenja.
Usljed nejasnoća u rukovođenju podacima u mnogim oblastima svijeta, najstarija dob javljanja menopauze nije precizno poznata. Postoje izvještaji o normalnom začeću i porođaju u 70. godini, ali su oni kontroverzni.
Simptomi i prognoza
U godinama prije menopauze, menstruacije obično postaju neredovne,[7][8] što znači da razdoblja mogu biti duža ili kraća, ili lakša ili teža u količini toka.[7] U tom periodu, žene često doživljavaju vruće bljeskalice (poznate kao valunzi); one obično traju od 30 sekundi do deset minuta i mogu biti povezane s drhtavicom, znojenjem i crvenilom kože.[7] Vrući valunzi često se prestaju javljati nakon godinu ili dvije.[2] Ostali simptomi mogu uključivati suhoću vagine, probleme sa spavanjem i promjene raspoloženja.[7] Ozbiljnost simptoma varira među ženama. Iako se često smatra da je menopauza povezana s porastom bolesti srca, to se prvenstveno događa zbog povećanja starosti i nema direktnu vezu sa menopauzom. Kod nekih žena kod kojih su bili prisutni problemi, poput endometrioze ili bolnih perioda, stanje će se poboljšati kroz menopauzu.[2]
Uzrok
Menopauza je obično prirodna promjena.[9] Može se dogoditi ranije kod onih žena koje puše duhan.[4][10] Ostali uzroci uključuju operaciju kojom se uklanjaju jajnici ili neke vrste hemoterapija.[4] Na fiziološkom nivou, menopauza se događa zbog smanjenja proizvodnje hormona estrogena i progesterona u jajnicima.[1] Iako obično nije potrebna, dijagnoza menopauze može se potvrditi mjerenjem nivoa hormona u krvi ili urinu.[11][12]
Liječenje
Obično nije potreban specifičan tretman.[13] Neki simptomi, međutim, mogu se poboljšati liječenjem.[13] S obzirom na valunge, često se preporučuje izbjegavanje pušenja, kofeina i alkohola.[13] Može pomoći spavanje u hladnoj sobi i korištenje ventilatora.[13] Sljedeći lijekovi mogu pomoći: hormonska terapija menopauze (MHT), klonidin, gabapentin ili selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina.[13][14] Vježbanje može pomoći u rješavanju problema sa spavanjem.[13] Iako je MHT nekada bio rutinski propisivan, sada se preporučuje samo onima sa značajnim simptomima, jer postoji zabrinutost zbog nuspojava.[13] Nisu pronađeni visokokvalitetni dokazi o efikasnosti alternativne medicine.[2] Postoje okvirni dokazi za fitoestrogenae.[15]
Znaci i simptomi
.svg)
Tokom rane tranzicije menopauze, menstrualni ciklusi ostaju pravilni, ali se interval između njih počinje produžavati. Nivo hormona počinje da varira. Ovulacija se možda neće dogoditi sa svakim ciklusom.[16]
Termin "menopauza" odnosi se na vremenski period koji slijedi godinu dana nakon posljednje menstruacije.[16] Tokom menopauzalne tranzicije i nakon menopauze, žene mogu iskusiti širok spektar simptoma.
Vagina i maternica
Tokom prelaska u menopauzu, menstruacijski obrazac može pokazati kraće odstupanje ciklusa (za 2–7 dana);[16] i dalje su mogući duži ciklusi.[16] Može postojati neredovno krvarenje (lakša, teža, uočljiva).[16] Disfunkcionalno krvarenje iz maternice često imaju žene koje se približavaju menopauzi, zbog hormonskih promjena koje prate menopauzni prijelaz. Uočavanje ili krvarenje mogu jednostavno biti povezani s vaginskom atrofijom, dobroćudnim ranim (polipom) ili lezijom ili mogu biti funkcijskii odgovor endometrija. Evropsko društvo za menopauzu i andropauzu objavilo je smjernice za procjenu endometrija, koji je obično glavni izvor kapanja ili krvarenja.[16][17]
Međutim, u žena u postmenopauzi bilo koje genitalno krvarenje je alarmantni simptom koji zahtijeva odgovarajuću studiju kako bi se isključila mogućnost malignih bolesti.
Simptomi koji se mogu pojaviti tokom menopauze i nastaviti se kroz postmenopauzu uključuju:
Ostale fizičke promjene
.jpg)
Ostali fizički simptomi menopauze uključuju nedostatak energije, bol u zglobovima, ukočenost,[16] bolove u leđima,[16] povećanje dojki,[16]bolove u dojkama,[16] lupanje srca,[16] glavobolju,[16] vrtoglavicu,[16] suhoću, svrbež kože,[16] stanjivanje, trnjenje, debljanje,[16] mokraćnu inkontinenciju,[16][18] hitnost mokrenja, obrasce isprekidanog spavanja,[19][20] jako noćno znojenje,[16] te vrući valunzi.[16]
Također pogledajte
Reference
Vanjski linkovi
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.