njemačko-američko-britanska glumica (1910–2014) From Wikipedia, the free encyclopedia
Luise Rainer (12. januar 1910 – 30. decembar 2014) bila je njemačko-američko-britanska filmska glumica.[1][2] Bila je prva tespijanka koja je osvojila višestruke Oscare, i prva koja je osvajala uzastopno; u trenutku smrti, trinaest dana manje od svog 105. rođendana, bila je najdugovječnija dobitnica Oscara (i najdugovječnija ženska zvijezda iz klasičnog Hollywooda), što je superlativ koji nije premašen do sada.[3]
Luise Rainer | |
---|---|
Rođenje | Düsseldorf, Pruska, Njemačko Carstvo | 12. januar 1910.
Smrt | 30. decembar 2014 godine) London, Engleska | (104
Godine rada | 1926–2003 |
Suprug/a | Clifford Odets (1937; razvod 1940) Robert Knittel (1945; umro 1989) |
Započela je svoju glumačku karijeru u Njemačkoj sa 16 godina, pod vodstvom vodećeg austrijskog reditelja Max Reinhardta. U roku od nekoliko godina postala je ugledna berlinska scenska glumica sa Reinhardtovim bečkim pozorišnim ansamblom. Kritičari su visoko hvalili kvalitet njene glume. Nakon godina glume u pozorištu i u filmovima u Austriji i Njemačkoj, otkrili su je skauti talenata Metro-Goldwyn-Mayera, koji su s njom potpisali trogodišnji ugovor 1935. Brojni filmaši su predviđali da bi mogla postati još jedna Greta Garbo, vodeća ženska zvijezda MGM-a u to vrijeme.
Njena prva uloga u američkom filmu bila je u Nestašluci 1935. Sljedeće godine dobila je sporednu ulogu u muzičkoj biografiji Veliki Ziegfeld, gdje je, uprkos ograničenom broju pojavljivanja, njen nastup ispunjen emocijama toliko impresionirao publiku da je nagrađena Oscarom za najbolju glumicu. Kasnije je nazvana "bečka suza" zbog dramatične telefonske scene u filmu.[4] Za njenu slijedeću ulogu, producent Irving Thalberg bio je ubjeđen, uprkos neslaganju studija, da će moći da igra i ulogu siromašne, obične kineske farmerke u filmu Dobra zemlja (1937), zasnovanom na romanu "Pearl Buck" o teškoćama u Kini. Uloga prigušenog karaktera bila je toliko dramatičan kontrast njenom prethodnom živahnom liku da je ponovo osvojila Oscara za najbolju glumicu.[5] Rainer, Jodie Foster i Hilary Swank jedine su glumice koje su osvojile dva Oscara prije svoje 30. godine.
Međutim, kasnije je izjavila da joj se ništa gore nije moglo desiti od osvajanja dva uzastopna Oscara, jer su očekivanja publike od tada pa nadalje bila prevelika da bi se ispunila.[6] Nakon niza beznačajnih uloga, MGM i Rainer su se razišli, zbog čega je prekinula svoju kratku trogodišnju filmsku karijeru, ubrzo se vratila u Evropu. Neki smatraju da je njenom brzom padu doprinio loš savjet o karijeri koji je dobila od svog tadašnjeg supruga, dramaturga Clifforda Odetsa,[7] zajedno sa neočekivanom smrću u 37. godini njenog producenta Irvinga Thalberga, kojem se jako divila. Neki historičari filma je smatraju "najekstremnijim slučajem žrtve Oscara u holivudskoj mitologiji".[8]
Godina | Naziv filma | Uloga | Bilješke |
---|---|---|---|
1932. | Sehnsucht 202 | Kitty | |
Madame hat Besuch | |||
1933. | Today Is the Day | Marita Costa | |
1935. | Nestašluci | Leopoldine Dur | |
1936. | Veliki Ziegfeld | Anna Held | Oscar za najbolju glavnu žensku ulogu Nagrada Udruženja njujorških filmskih kritičara za najbolju glumicu |
1937. | Dobra zemlja | O-Lan | Oscar za najbolju glavnu žensku ulogu |
The Emperor's Candlesticks | Grofica Olga Mironova | ||
Veliki grad | Anna Benton | ||
1938. | Ženica | Gilberte 'Frou Frou' Brigard | |
Veliki valcer | Poldi Vogelhuber | ||
Dramatic School | Louise Mauban | ||
1943. | Taoci | Milada Pressinger | |
1997. | The Gambler | Baka | |
2003. | Poem – Ich setzte den Fuß in die Luft und sie trug | Glumi sebe |
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.