From Wikipedia, the free encyclopedia
Hrvoje Vukčić Hrvatinić (Kotor, danas Kotor-Varoš, oko 1350 – 1416) bio je knez Donjih Kraja, Veliki vojvoda bosanski i herceg splitski.[2]
Hrvoje Vukčić | |
---|---|
Veliki vojvoda bosanski | |
Veliki vojvoda bosanski | |
Grb | |
Prethodnik | Hrana Vuković |
Nasljednik | Sandalj Hranić |
Puno ime
Hrvoje Vukčić Hrvatinić | |
Titule
Veliki vojvoda bosanski i knez Donjih Kraja, Vojvoda (Herceg) Splita and potkralj Dalmacije i Hrvatske | |
Rođenje | 1350 Kotor |
Smrt | 1416 |
Ukopan | Kripta u Jajačkoj tvrđavi |
Plemićka porodica | Vukčić-Hrvatinić |
Supružnici | Jelena Nelipčić |
Djeca
Balša Hercegović | |
Otac | Vukac Hrvatinić |
Hrvoje Vukčić Hrvatinić je bio najstariji sin vojvode Vukca Hrvatinića. Spominje se prvi put u ispravi iz 1376. kao knez i vjerni vitez ugarskog kralja Ludovika I Anžuvinca. Godine 1380. bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić dodijelio mu je naslov velikog vojvode i darovao posjede u župi Lašvi. Nakon smrti kralja Ludovika I učestvovao u dinastijskim borbama kao protivnik ugarskog kralja Sigismunda Luksemburgovca i bio pristaša napuljskog kralja Ladislava, koji mu je povjerio na upravu banovine Dalmaciju i Hrvatsku 1391.
Nakon krunidbe u Zadru za ugarskog kralja (1403), Ladislav je postavio Hrvoja za glavnog namjesnika u Ugarskoj, Hrvatskoj, Dalmaciji i Bosni te ga imenovao hercegom splitskim, darovavši mu uz to ostrva Brač, Hvar i Korčulu. Otada je Hrvoje nosio titulu herceg Splita, potkralj Dalmacije i Hrvatske, veliki vojvoda bosanski i knez Donjih kraja.[2]
Utjecao je na izbor Stjepana Ostoje za bosanskog kralja 1398. Došavši u sukob s kraljem Ostojom, utjecao je na njegovo svrgavanje sa prijestolja i izbor novog bosanskog kralja, Tvrtka II Kotromanića 1404. Na upravu je dobio Srebrenicu i Drijeva. Ostojino svrgavanje izazvalo je napade Ugarske. U Bosni se pod Hrvojevim vodstvom stvorio pokret protiv Ugarske i kralja Sigismunda. Nakon Sigismundove vojne intervencije 1408. i pokolja bosanske vojske kraj Dobora, Hrvoje je prešao na Sigismundovu stranu. Pritom je zadržao dotadašnje časti, upravu nad Splitom, naslov hercega te upravu nad mnogim gradovima, među njima i Požegom.
Hrvoje je kovao vlastiti novac; "krstianin" Hval izradio je po njegovoj narudžbi iluminirani ćirilski rukopis, poznat kao Hvalov zbornik (v. bosančica), a glagoljaš Butko prepisao — Hrvojev misal.
Hrvoje je bio prisutan na turniru evropskih vladara i velikaša u Budimu 1412. Tamo je ostavio snažan i upečatljiv izraz među savremenicima. Hrvoje je bio član Zmajevog reda. Svojim postupkom, napadom na posjede Sandalja Hranića Hrvoje je došao u nemilost kod ugarskog vladara. Nakon mnogih sukoba Sigismund je oduzeo Hrvoju župu Sanu, ostrva Brač, Hvar i Korčulu, a Split uzeo pod svoju zaštitu. Hrvoje je tada zatražio pomoć nezadovoljnih bosanskih velikaša i Osmanlija. Neopravdano mu se pripisuje slava da je doveo Osmanlije u Bosnu. Ugarska vojska bila je poražena u Lašvi 1415, što je otvorilo put osmanlijskom prodoru u Bosnu, a sljedeće godine Hrvoje je umro.
Hrvojeva udovica, Jelena Nelipčić, udala se za kralja Ostoju i tako Bosanskom kraljevstvu donijela dio Hrvojevih posjeda.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.