Zadar

Zadar je grad u Hrvatskoj i sjedište Zadarske županije.

Zadar
Grad
Grad Zadar
pogled na Zadar
Zastava Grb
Zadar Lokacija u Hrvatskoj
Koordinate: 44°07′10″N 15°13′59″E
Država	Hrvatska
Županija	Zadarska
Vlada
• Gradonačelnik	Branko Dukić (HDZ)
Površina
• Općina	194,00 km2
Najveća nadmorska visina	2 m
Stanovništvo (2011)
• Općina	75.062
• Općina (gustoća)	386,92 /km2
• Naselje	71.471
Vremenska zona	CET (UTC+01:00)
• Ljeti (DST)	CEST (UTC+02:00)
Poštanski broj	23000
Pozivni broj	(+385) 23
Veb-sajt	Grad Zadar

čuvena zadarska crkva "Sv. Donat", jedan od simbola grada

Zadar, gradska vijećnica

Danas je Zadar povijesno središte Dalmacije, glavno političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije. Zadar je i biskupsko sjedište Zadarske nadbiskupije. Zbog svoje bogate baštine Zadar je danas jedna od najpopularnijih hrvatskih turističkih destinacija, koju je The Times nazvao "zabavnim centrom Jadrana", a Guardian "novom hrvatskom kul prijestonicom".^[1]

UNESCO -ov popis mjesta svjetske baštine uključio je utvrđeni grad Zadar kao dio mletačkih obrambenih radova između 16. i 17. stoljeća: Stato da Terra – Zapadni Stato da Mar 2017.^[2]

Geografski položaj

Nalazi se u sjevernoj Dalmaciji, na obali Jadranskog mora. Zadar je grad duge i bogate historije. Sve do 1918. godine predstavljao je glavni grad austrijske krunske zemlje Dalmacije, a u njemu se nalazio i pokrajinski Dalmatinski Sabor. Danas je značajan grad na istočnoj obali Jadrana, privredni, kulturni i pomorski centar.

Historija

U 9. vijeku p. n. e. Ilirsko pleme Liburni nastanilo je Zadar. U 1. vijeku p. n. e. Zadar je postao rimska kolonija i uspio je održati svoju nezavisnost kroz srednji vijek. Nakon pada Zapadnog rimskog carstva i razaranja Salone u ranom 7. vijeku, Zadar je postao glavni grad bizantske provincije Dalmacije.

Franci su osvojili Zadar u ranom 9. vijeku, ali je vraćen Bizantu 812. mirom u Aachenu. U 10. vijeku, iako je preživio seobu Slavena, Zadrom su upravljali Hrvati, i Zadar je 1105. priznao vlast prvog Ugarsko-Hrvatskog kralja Kolomana. Od tada Zadar počinje sve češće ratovati s Venecijom.

1202. Zadar su, uz pomoć križara 4. križarske vojske, osvojili Mlečani.^[3]

Zadar je posebno razoren 1202. godine nakon što je mletački dužd Enrico Dandolo iskoristio križare u njihovom četvrtom križarskom pohodu na Palestinu da opsade grad.^[4]

Križari su obećali Mlečanima da će im platiti prijevoz brodovima do Egipta, a kada nisu mogli platiti, Mlečani su križare usmjerili na Zadar. Čak je i hrvatsko-ugarski kralj Emerik podržao križarsku vojsku, jer je nastao sukob oko toga je li pravovjerno da Božija vojska napadne kršćanski grad. Svakako je Zadar bio razrušen i osvojen. Papa Inocent III ekskomunicirao je Mlečane i križare koji su učestvovali u osvajanju.

Poslije nekoliko pobuna, grad je došao pod vlast ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I. (mirom u Zadru 1358.). Poslije Ludovikove smrti Zadar priznaje vlast kralja Žigmunda, a zatim Ladislava Napuljskog koji je 1409. Veneciji prodao Zadar i "svoja prava" na Dalmaciju.

Otada Zadar počinje propadati, jer su Venecijanci znatno ograničili njegovu političku i privrednu autonomiju. Kada su Osmanlije početkom XVI vijeka osvojili zadarsko zaleđe, Zadar postaje samo jaka tvrđava koja osigurava venecijansku trgovinu na Jadranu, upravno središte venecijanskih posjeda u Dalmaciji i kulturno središte.

Nakon pada Venecije, Zadar je 1797. pripao Austriji, gdje je od 1815. do 1918. bio glavni grad kraljevine Dalmacije. Sporazumom u Saint-Germainu Zadar je nakon Prvog svjetskog rata pripojen Italiji. U sastavu Italije Zadar je praktički ostao sve do 1945. kada je vraćen Hrvatskoj koja je tada bila jedna od konstitutivnih jugoslavenskih republika.

U XV i XVI vijeku značajna je aktivnost hrvatskih književnika koji pišu na narodnom jeziku (Jerolim Vidolić, Petar Zoranić, Brne Krnarutić, Juraj Baraković, Šime Budinić). Nakon pada Venecije (1797.) Zadar je pod Austrijom do 1918, izuzevši razdoblje francuskog vladanja (1805-13.), ostajući glavni grad Dalmacije. Za vrijeme francuskog vladanja izlazile su (1806-10.) u Zadru prve novine na hrvatskom jeziku Kraljski Dalmatin. Zadar je u drugoj polovini XIX vijeka žarište pokreta za kulturni i nacionalni preporod u Dalmaciji. Po Rapallskom ugovoru (1920.) pripao je Italiji; 1944. je nakon kapitulacije Italije vraćen matičnoj zemlji.

Od Drugog svjetskog rata grad se razvio u snažan privredni i kulturni centar. 1991. srpski pobunjenici i Jugoslavenska narodna armija (JNA) napali su Zadar koji se tada našao na rubu okupiranog područja. Veze sa kontinentalnom Hrvatskom odvijale su se isključivo preko ostrva Paga. Zadar je opet proživio ozbiljna rušenja, uključujući neke historijske objekte. Opsada Zadra trajala je do 1993. kada je Zadarsko zaleđe oslobođeno. Napadi su se nastavili do 1995. kad je završen rat u Hrvatskoj.

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine Zadar.

Stanovništvo

Glavni članak: Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Zadar)

Na popisu stanovništva 2011. godine, grad Zadar je imao 75.062 stanovnika, od čega u samom Zadru 71.471.

Grad Zadar

Broj stanovnika po popisima[5]
1857	1869	1880	1890	1900	1910	1921	1931	1948	1953	1961	1971	1981	1991	2001	2011
15.190	16.775	19.778	21.933	24.778	27.426	26.241	26.882	23.610	25.465	33.464	50.520	67.154	80.355	72.718	75.062

Napomena: Nastao iz stare općine Zadar.

Zadar (naseljeno mjesto)

Broj stanovnika po popisima[5]
1857	1869	1880	1890	1900	1910	1921	1931	1948	1953	1961	1971	1981	1991	2001	2011
8.987	10.811	12.829	14.699	16.969	19.426	17.369	19.296	16.019	18.243	27.324	45.329	63.364	76.343	69.556	71.471

Napomena: U 1991. povećano pripajanjem naselja Bokanjac, Diklo, Dračevac Zadarski i Ploče. Sadrži podatke za ta bivša naselja. U 1869. i 1931. sadrži podatke za naselje Crno, a u 1869. za naselje Kožino.

Popis 1991.

Glavni članak: Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Zadar)

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mjesto Zadar je imalo 76.343 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

Zadar
1991.
ukupno: 76,343   Hrvati 58,534 (76,67%)   Srbi 10,958 (14,35%)   Jugoslaveni 1,728 (2,26%)   Slovenci 372 (0,48%)   Albanci 342 (0,44%)   Muslimani 334 (0,43%)   Crnogorci 282 (0,36%)   Makedonci 222 (0,29%)   Mađari 100 (0,13%)   Italijani 76 (0,09%)   Nijemci 45 (0,05%)   Slovaci 44 (0,05%)   Česi 28 (0,03%)   Poljaci 18 (0,02%)   Rusini 17 (0,02%)   Ukrajinci 17 (0,02%)   Rusi 14 (0,01%)   Rumuni 11 (0,01%)   Bugari 6 (0,00%)   Jevreji 6 (0,00%)   Romi 5 (0,00%)   Austrijanci 3 (0,00%)   Grci 3 (0,00%)   Turci 1 (0,00%)   ostali 61 (0,07%)   neopredijeljeni 1,345 (1,69%)   region. opr. 197 (0,25%)   nepoznato 1,574 (2,06%)

Galerija

• 
  Katedrala "Sv. Stošija"
• 
  Forum
• 
  Rimokatolička crkva "Sv.Mihovil"
• 
  Rimokatolička crkva "Sv. Krševan"
• 
  Rimokatolička crkva "Sv. Šime"
• 
  Rimokatolička crkva "Gospa od zdravlja"
• 
  Srpska pravoslavna crkva "Sv. Ilija"
• 
  Mletačka "Porta terraferma"
• 
  Zadarski Barkarioli
• 
  Univerzitet
• 
  Obala
• 
  Centar grada
• 
  Narodni trg

Zadar, panorama

Također pogledajte

• Juraj Dalmatinac
• Petar Zoranić
• Spisak gradova u Hrvatskoj
• Makedonska opsada Zadra

Literatura

• Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
• Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;