![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/5e/Homology_vertebrates-en.svg/langbs-640px-Homology_vertebrates-en.svg.png&w=640&q=50)
Homologija (biologija)
From Wikipedia, the free encyclopedia
Homologija (grč. ὅμοιος – homos = sličan, nalik, isti + λογος - logos = znanje, učenje, nauka), u biološkom kontekstu, je postojanje zajedničkih predačkih struktura i/ili gena kod razlčitih vrsta .[1] Najopćenitije homologne strukture u evolucijskoj biologiji krila šišmiša [[ruka|ruke primata.[1] Teorija evolucije objašnjava postojanje homolognih struktura prilagođavanju za različite potrebe što je rezultat predačkih modifikacija iz zajedničkog pretka.[2]
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/5e/Homology_vertebrates-en.svg/320px-Homology_vertebrates-en.svg.png)
Charles Darwin ih je navodio kao pouzdane dokaze evolucije.
U kontekstu seksualne diferencijacije – to je proces razvoja razlika između mužjaka i ženki iz nediferencirane oplođene jajne ćelije – muški i ženski organi su homologni ako se razvijaju iz istog embrionalnog tkiva.[3] Tipski primjeri su ženski jajnici i testisi mužjaka kod sisarskih vrsta.
Homologni organi i strukture se, dakle, nasljeđuju još od zajedničkog pretka, a sve danas prisutne razlike desile su se tokom evolucijske divergencije posmatranih vrsta organizama. Termin je u biološku nauku uveo paleontolog Ričard Oven, 1840.
Homologije se uočavaju na različitim razinama biološke organizacije, od molekularne (homologne sekvence nukleotida u genima i DNK sekvencama), preko citogenetičkog (homologni hromosomi) do morfoanatomskog (homologni dijelovi organa, organi ili sistemi organa).[4]