From Wikipedia, the free encyclopedia
Grci (Heleni; Hellenes; Έλληνες) su narod iz helenske grane Indoevropljana nastanjen na području današnje Grčke kojoj, pored kopnenog dijela, pripadaju još otok Kreta i druga otočja u Egejskom moru.
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
 | Moguće je da članak ne poštuje standarde Wikipedije na bosanskom jeziku. |
 | Ovaj članak obrađuje samo temu na lokalnom nivou i ne obrađuje globalno viđenje pojma Grci. |
Grci su kroz historiju dobivali razna imena od drugih naroda s kojim su dolazili u kontakt. Sam naziv Grci došlo je od plemena Graikoi (Γραικοί) što opet dolazi od vlastitog imena Græcus (Γραικός), sina Pandorinog i nećaka Helenovog. Pleme Graikoi je u 8. vijeku p. n. e. migriralo u Italiju, pa su po njima svi Heleni dobili naziv Grci.
Ime Heleni došlo je po malom plemenu Hellenes u Tesaliji gdje se spominju uz Mirmidonce koji su zajedno pod vodstvom Ahila jedrili protiv Troje. Pleme Heleni dobilo je također ime po ličnom imenu Hellen. Kasnije će ovo ime označavati sva grčka plemena, a danas im je ono nacionalno ime. Glavna grčka plemena bila su Ahajci ili Ahejci (prvi Grci; Achaeans), Eoljani, Dorani i Jonjani.
Stari Grci bili su jedinstven narod s visoko razvijenom duhovnom i materijalnom kulturom. Kulturi ovog naroda ipak prethodi više perioda. Od 6000. do 2900. p. n. e. traje neolitski period s neolitskim kulturama. Negdje 2900. ili 3000. p. n. e. počinje rano bronzano doba koje će potrajati sljedećih 1.000 godina. U to vrijeme u bazenu Egejskog mora počinje se razvijati metalurgija, najpoznatija je bronza od koje se proizvodi oruđe i oružje, naročito na Kreti, Cikladima i kopnenoj Grčkoj. Završetkom ovog doba, oko 2000. p. n. e. javlja se Minojsko doba (Minojci) na otoku Kreti. Minojsko doba dobilo je ime po legendarnom kralju Minosu a dijeli se na rani minojski period (3000-2200. p. n. e.), srednji minojski period (2200.- 1500. p. n. e.) i kasni minojski period (1500. – 1000. p. n. e.). Period visokog kulturnog dostignuća Grčka doživljava u Mikensko doba (Mikenjani). Negdje 1100. p. n. e. sa sjevera stižu Dorani i šire se prema zapadnim obalama. Mikensko doba potrajalo je negdje od 1600. do 1100. p. n. e. Richard Hooker Mikensko doba dijeli na rani, srednji i kasni heladski period. Već 500. do 336. p. n. e. Grčka je podijeljena po malehnim gradovima-državama koje se sastoje od grada i okolnog područja.
Mikenska civilizacija na svom zapadu oko 1100 godine p. n. e. dovodi Grčku u tamno doba koje će potrajati do 750. p. n. e. To je doba mnogih ratova. Nakon Trojanskih ratova sa sjevera su došli Dorani sa željeznim oružjem. Grčka slabi, a Mikenjani ulaze u period građanskih ratova.
Početak gradnje monumentalnih grčkih skulptura počinje u arhajskom periodu od 750. do 500. p. n. e. Javljaju se gradovi-države (polis), počinje i grčka kolonizacija južne Italije i Sicilije. Širenjem grčkih kolonija počinje oko 500. do 336. p. n. e. Klasični period stare Grčke historije. Grci dolaze u sukob s Perzijom na istoku. Osvajač Aleksandar Veliki umro je 323. p. n. e. Atina je u to vrijeme cvjeta politički i kulturno. Atinom vlada Perikle, koji učvršćuje demokratiju. Izgrađen je Partenon na Akropoli. Pišu su tragedije Sofokla, Eshila i Euripida. Osnivaju se filozofske škole Sokrata i Platona.
Helenistički period počinje 336. p. n. e., a traje do 146. p. n. e.
Najstarije građevine Grčke, u mlađe kameno doba, su malehne kamene kućice, okolo zaštićene drvenim zidovima. Kasnije se upotrebljavaju veće kamene kuće, i kameni zidovi koji štite selo. U kasno bronzano doba, pod utjecajem Minojaca s Krete Grci grade palače i velike kamene grobnice, grade se ceste, mostovi i brane. Dolaskom tamnog doba počinju mnogi ratovi, pale se palače i uništava većina sagrađenog. Ipak dolaskom željeznog doba i arhajskog perioda u Grčkoj se može vidjeti novi tip gradnje: hramove, Grci su politeisti a gradi se u dorskom stilu. Palača više nema, grade se ponovno kuće i grade ceste i podižu mostovi i kameni zidovi. U klasičnom periodu svetišta je sve više. Partenon je podignut 440tih p. n. e. Ljudi klasičnog perioda grade u jonskom stilu. Demokratija štiti grčki narod od gradnji palača i velikih kamenih grobova, jer politički svi su ljudi jednaki i ravnopravni. Umjesto navedenog Grci grade javne građevine gimnazija i stoe, gdje se ljudi mogu sastajati i razgovarati. Od 300tih p. n. e., u helenističkom periodu javljaju se novi arhitektonski tipovi. Provodi se manje vremena i na gradnjama svetišta. Nova forma postaje teatar. Podižu se po cijelom grčkom svijetu. Grci grade ceste prema novim krajevima koje je osvojio Aleksandar Veliki, u barbarske krajeve treba dopremiti grčku kulturu. Kada su oko 200. – 100. p. n. e. Rimljani osvojili Grčku ovi su sa sobom donijeli novi, rimski stil. Oko 400. godine Grci su prešli na kršćanstvo, njihova kultura propada. U arhitekturi sada prevladava gradnja crkvi i manastira.
Grčka umjetnost javlja se u četiri glavne forme: arhitekture, skulpture, slikarstva i bojene lončarije. Arhitektura uključuje gradnju kuća, religioznih građevina kao što su svetišta i grobovi te javnih građevina: gradskih zidova, pozorišta, stoa. Njihove skulpture su malehne figurine, statue u prirodnoj veličini, kao i reljefne skulpture na zidovima zgrada i grobnim spomenicima. Slika iz klasičnog perioda je preostalo malo. Većina potječe iz bronzanog doba. Slika se na zidovima (murali). Slika se javlja naročito na lončariji, a takvih primjera imamo iz svih perioda grčke historije.
Prvi zapadnjački filozofi bili su Grci. Sedam grčkih mudraca, prethodnika filozofa u pravom smislu riječi, živjelo je i djelovalo između 7. i 6. vijeka p. n. e.
Grk Tales (7.-6. vijek p. n. e.) prvi je zapadnjački filozof.
Najpoznatiji starogrčki filozofi bili su Sokrat, Platon i Aristotel. Sva trojica su živjela u Atini. Najstariji je Sokrat, Platon mu je bio učenik oko 400. p. n. e. kada je osuđen na smrt, Sokrat je otklonio ponuđenu mogućnost bijega i sam je ispio otrov 399. p. n. e. Njegov rad nastavlja Platon. Aristotel, najmlađi, došao je zatim na studije Platonu i po završetku otvorio je vlastitu školu.
Nakon smrti Platona i Aristotela u Grčkoj su djelovale druge velike škole mišljenja: stoici, skeptici i epikurejci. Ove škole djeluju do pojave kršćanstva u Grčkoj.
Odjeća muškaraca kod Grka sastoji se od tunike, ona je najuobičajenija, izrađivala se od pamuka ili lana. Nosi se jedino preko jednog ramena. Preko ove tunike, ako bi bilo hladno, Grci su nosili pamučni ogrtač. Noge su im uvijek bile gole. Od obuće imali su kožne sandale, mnogi su ipak cijeli život provodili bosonogi.
Ekonomija kod Grka je vođenje kućanstva. Sama riječ je njihovog porijekla, nastala je od oikos (kuća) i nomy (zakon). Po zanimanju Grci stare Grčke bili su poznati i vješti pomorci koji su jedrili cijelim istočnim Mediteranom. Živjeli su od pomorstva, a mnogi su se bavili i ribolovom. Ribu su ribari lovili i jeli a dio su i prodavali u gradovima. Znatan dio Grka bavio se trgovinom ili su živjeli kao vojnici svojih gradova-država.
Grci su jeli veliku količinu ribe, meso veoma rijetko. Od žita upotrebljavali su pšenicu, ječam i proso. Vino i maslinovo ulje kod Grka je uz ribu ostalo na vodećem mjestu u prehrani sve do danas.
Populacija Grka (procjena 2006). iznosila je preko 13.326.000 u 84 države. Najviše ih ima u: Grčkoj (9.590.000), te u svijetu: SAD (1.334.000); Njemačka (573.000); Australija (270.000); UK (240.000); Kanada (158.000); Italija (154.000); Poljska (115.000); Čile (120.000)[1] u ostalim zemljama ispod 100.000.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
