![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/bs/thumb/9/99/Knjiga_zivota.jpg/640px-Knjiga_zivota.jpg&w=640&q=50)
Genetička informacija
From Wikipedia, the free encyclopedia
Genetička informacija je skup bioloških uputstava koja su zapisana u redoslijedu baza u molekulama DNK. Namijenjana je sintezi regulatornih (enzimskih) i gradivnih bjelančevina u ćelijama. Budući da regulatorne i strukturne bjelančevine određuju sve bitne elemente građe i funkcije svakog organizma, genetička informacija regulira sveukupna svojstva endo- i egzofenotipa, tj. fenotipa u cjelini. To se podjednako odnosi na molekulsku, ćelijsku, histološku i individualnu razinu.
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/bs/thumb/9/99/Knjiga_zivota.jpg/640px-Knjiga_zivota.jpg)
Ako bi svaki nukleotid u genomu označili jednim slovom u knjizi, a nukleotidne sekvence pisali bez razmaka, interpunkcije, ilustracija ili tabela, uspostavile bi se slijedeće relacije:
• gen od 4.000 nukleotida = 1 stranica kucanog teksta;
• DNK sekvenca haploidnog humanog genoma (23 pojedinačna hromosoma) = 750.000 strana = stubac od 50 metara;
• genetička informacija diploidnog genoma (23 para hromosoma) = 2 x 50 = stubac visok 100 metara.
Kao i svaka pisana informacija, i genetička ima odgovarajuća slova (baza), riječi (triplet) i rečenice (sekvenca tripleta), koji rezultiraju u kranjem smislu te poruke: sintezi specifičnog proteina.[1][2][3][4]