Banovići
naseljeno mjesto i općina u Bosni i Hercegovini From Wikipedia, the free encyclopedia
Banovići su naseljeno mjesto i sjedište istoimene općine u sjeveroistočnoj Bosni i Hercegovini. Općina je smještena na sjeverozapadnim obroncima planine Konjuh na nadmorskoj visini između 330 i 380 metara, na magistralnom putu koji povezuje dva industrijska centra: Tuzlu i Zenicu, odnosno Tuzlanski i Zeničko-dobojski kanton.
Banovići | |
|---|---|
Općina i naseljeno mjesto | |
| Općina Banovići | |
 Pogled na Banoviće | |
 Grb | |
 Općina Banovići u Bosni i Hercegovini | |
  Banovići | |
| Koordinate: 44°24′32.0″N 18°31′43.2″E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Tuzlanski |
| Općina | Banovići |
| Vlada | |
| • Načelnik | Bego Gutić[1] (SDA) |
| Površina | |
| • Općina | 183,27 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 2,24 km2 |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 22.773 |
| • Općina (gustoća) | 124,26 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 6.432 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 2.871,43 /km2 |
| Demonim(i) | Banovićanin |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 75 290 |
| Pozivni broj | (+387) 35 |
| Matični broj | 100013[2] |
| Matični broj općine | 10014 |
| Veb-sajt | banovici |
Današnje ime Banovići su dobili prema stećku Božićka Banovića, nadgrobnom spomeniku iz srednjeg vijeka koji je lociran u istoimenom selu nedaleko od grada. Stećak je u obliku sarkofaga sa kamenim postoljem veličine 2,20 x 0,90 x 0,70 m. Na prednjoj strani je stiliziran cvijet, a sa bočne strane je natpis na bosančici sljedećeg sadržaja:
Ase (ovdje) leži Božićko Banović, na svojoj zemlji, na plemenitoj Dramešini, a postaviše (stećak) Hlapac i Obodin i Branko sa braćom.
Na području Banovića je pronađen i kovani novac za koga se pretpostavlja da potiče iz vremena 250 godina prije nove ere, dakle iz Rimskog perioda. Raniji naziv Litva, što ga je grad dobio po istoimenoj rijeci koja kroz njega protiče, etimološki je nedefiniran.
Postanak, razvoj i rast općine determiran je eksploatacijom veoma kvalitetnog uglja koji je i danas značajan izvor energije. Kao jedan od centara bosanskohercegovačkog rudarstva Banovići su u dosadašnjoj historiji postigli izuzetne rezultate u eksploataciju uglja. Godine 1946. izgrađena je pruga Brčko–Banovići u dužine 92 kilometra. Pruga je nastala kao rezultat prve omladinske radne akcije (ORA) u socijalističkoj Jugoslaviji.
Konjuh je jedna od rijetkih planina u BiH kojom se može šetati slobodno i bez straha od mina.
Grad je smješten na sjeverozapadnim obroncima planine Konjuh, na nadmorskoj visini 330-380 metara, na magistralnom putu koji povezuje dva velika industrijska centra Tuzlu i Zenicu, odnosno dva velika kantona Tuzlanski i Zeničko-dobojski. Banovići se graniče sa općinama Lukavac, Živinice, Kladanj, Olovo i Zavidovići i na taj način predstavljaju tromeđu kantona Tuzlanskog, Sarajevskog i Zeničko-dobojskog. Banovići su udaljeni od Tuzle 30 km, a od Sarajeva 125 km. Najbliža morska obala nalazi se oko 300 km od Banovića u luci Ploče (Hrvatska) i za normalne vremenske i saobraćajne okolnosti iz Banovića se na more može stići za oko pet sati vožnje automobilom.
Kontinentalna i umjereno-kontinentalna klima u Banovićima ima za posljedicu topla ljeta sa pljuskovima i oštre vjetrovite zime sa manjim količinama snježnih padavina. U prosjeku je svaki treći dan oblačno vrijeme s tim što je ljetna oblačnost kratkotrajna. Najčešći su vjetrovi iz sjevernog kvadranta. Relativno često javlja se i grad. Analize i procjene klimatskih karakteristika Banovića i okoline proizvoljne su i uglavnom empirijske jer na području općine nema niti jedne meteorološke stanice. Općina je obuhvaćena slivnim područjima Krivaje i Spreče, a orijentirana dolinama rijeka Litve i Turije. Ponivka, Hodžin potok, Jablanica, Bukovac, Turija, Litva, Radina, Brestica, Brložnik, Draganja, Ostružnica, Begov potok, pripadaju sjevernom području općine i slivu Spreče, a u zapadnom dijelu, južnog, brdsko-planinskog područja razvijeno je nekoliko manjih slivova koji pripadaju glavnom toku rijeke Krivaje. Čitavo područje odlikuje se nagibom terena prema sjeveru i dijelom prema istoku te se prema tome može podijeliti na ravničarske, na sjeveru i na sjeveroistoku, brdsko-planinsko sjeverno od ravničarske depresije i brdsko-planinsko sa više izraženim karakteristikama planinskog reljefa u području južno od ravničarske depresije.
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991, općina Banovići imala je 26.590 stanovnika, raspoređenih u 20 naselja.
Nacionalni sastav stanovništva – općina Banovići
| Sastav stanovništva – općina Banovići | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[3] | 1991.[4] | 1981.[5] | 1971.[6] | 1961.[7] | |||
| Osoba | 22 773 (100,0%) | 26 590 (100,0%) | 23 846 (100,0%) | 20 334 (100,0%) | 17 131 (100,0%) | ||
| Muškarci | 11 392 (50,02%) | – | – | – | – | ||
| Žene | 11 381 (49,98%) | – | – | – | – | ||
| Bošnjaci | 21 374 (93,86%) | 19 162 (72,06%)1 | 16 440 (68,94%)1 | 14 409 (70,86%)1 | 10 156 (59,28%)1 | ||
| Bosanci | 333 (1,462%) | – | – | – | – | ||
| Hrvati | 284 (1,247%) | 550 (2,068%) | 728 (3,053%) | 919 (4,520%) | 1 272 (7,425%) | ||
| Srbi | 237 (1,041%) | 4 514 (16,98%) | 4 046 (16,97%) | 4 441 (21,84%) | 4 616 (26,95%) | ||
| Romi | 190 (0,834%) | – | 13 (0,055%) | – | – | ||
| Muslimani | 148 (0,650%) | – | – | – | – | ||
| Nisu se izjasnili | 97 (0,426%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 51 (0,224%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 26 (0,114%) | 436 (1,640%) | 103 (0,432%) | 88 (0,433%) | 40 (0,233%) | ||
| Albanci | 14 (0,061%) | – | 31 (0,130%) | 8 (0,039%) | 22 (0,128%) | ||
| Jugoslaveni | 6 (0,026%) | 1 928 (7,251%) | 2 384 (9,997%) | 363 (1,785%) | 875 (5,108%) | ||
| Slovenci | 6 (0,026%) | – | 19 (0,080%) | 38 (0,187%) | 74 (0,432%) | ||
| Nepoznato | 3 (0,013%) | – | – | – | – | ||
| Crnogorci | 2 (0,009%) | – | 62 (0,260%) | 43 (0,211%) | 45 (0,263%) | ||
| Makedonci | 1 (0,004%) | – | 16 (0,067%) | 12 (0,059%) | 10 (0,058%) | ||
| Ukrajinci | 1 (0,004%) | – | – | – | – | ||
| Mađari | – | – | 4 (0,017%) | 13 (0,064%) | 21 (0,123%) | ||
Nacionalni sastav stanovništva – naselje Banovići
| Sastav stanovništva – naselje Banovići | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[3] | 1991.[4] | 1981.[5] | 1971.[6] | 1961.[7] | |||
| Osoba | 6 432 (100,0%) | 8 637 (100,0%) | 6 834 (100,0%) | 5 456 (100,0%) | 5 105 (100,0%) | ||
| Žene | 3 385 (52,63%) | – | – | – | – | ||
| Muškarci | 3 047 (47,37%) | – | – | – | – | ||
| Bošnjaci | 5 572 (86,63%) | 3 843 (44,49%)1 | 2 250 (32,92%)1 | 2 147 (39,35%)1 | 1 103 (21,61%)1 | ||
| Hrvati | 255 (3,965%) | 495 (5,731%) | 663 (9,701%) | 813 (14,90%) | 979 (19,18%) | ||
| Bosanci | 201 (3,125%) | – | – | – | – | ||
| Srbi | 197 (3,063%) | 2 534 (29,34%) | 1 989 (29,10%) | 2 063 (37,81%) | 2 201 (43,11%) | ||
| Nisu se izjasnili | 70 (1,088%) | – | – | – | – | ||
| Muslimani | 52 (0,808%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 38 (0,591%) | – | – | – | – | ||
| Romi | 11 (0,171%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 11 (0,171%) | 240 (2,779%) | 50 (0,732%) | 39 (0,715%) | 32 (0,627%) | ||
| Albanci | 10 (0,155%) | – | 29 (0,424%) | 6 (0,110%) | 14 (0,274%) | ||
| Jugoslaveni | 5 (0,078%) | 1 525 (17,66%) | 1 774 (25,96%) | 287 (5,260%) | 647 (12,67%) | ||
| Slovenci | 5 (0,078%) | – | 19 (0,278%) | 37 (0,678%) | 72 (1,410%) | ||
| Crnogorci | 2 (0,031%) | – | 42 (0,615%) | 40 (0,733%) | 32 (0,627%) | ||
| Nepoznato | 2 (0,031%) | – | – | – | – | ||
| Makedonci | 1 (0,016%) | – | 14 (0,205%) | 12 (0,220%) | 8 (0,157%) | ||
| Mađari | – | – | 4 (0,059%) | 12 (0,220%) | 17 (0,333%) | ||
Banovićka privreda je uglavnom orijentisana na zadovoljavanje i funkcionisanje Rudnika mrkog uglja "Banovići" koji je jedan od najvećih rudnika mrkog uglja u BiH. Osim Rudnika, Banovići su imali i prilično razvijenu metalnu industriju (Tvornica peći HELIOS, FGO - Fabrika građevinske opreme, "Elektroremont", TMB - Tvornica mikromotora i aparata), te Tvornicu konfekcije "Borac" kao i transportna preduzeća ("Litvatrans", "Autosaobraćaj" i "Autoremont"), ali posljednjih godina veliki broj ovih preduzeća je zatvoren. Ulaganjem austrijskog kapitala otvoren je rudnik dijabaza "Plantrans-Dijabaz".
Zgrada Radničkog doma u Banovićima središte je kulturnih događanja. U ovom prelijepom zdanju smještene su između ostalih: prostorije radija i televizije Banovići, gradska biblioteka i čitaonica, savremeno opremljena i jedna od najboljih u BiH, pozorišna sala, zatim bilijar sala i restoran. Nedavno je puštena u funkciju obnovljena i rekonstruisana I faza "Bosanskog kulturnog centra" (ranije gradsko kino).
Nacionalni spomenici
Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Banovići se nalaze sljedeći spomenici:
- "Stećci u Banovići Selu" (historijski spomenik).[8]
Banovići imaju hotel "Zlača" smješten u samom podnožju planine Konjuh. Hotel "Zlača" je naročito atraktivan za visinske pripreme sportista, za kongrese i seminare, odmor i svaku vrstu rekreacije. Kapaciteti ovog objekta su skoro redovno zauzeti što iziskuje potrebu proširivanja kapaciteta i obogaćivanja sadržaja.
Šah, sportski ribolov i planinarenje u Banovićima, također imaju dugu tradiciju. Banovićki ribolovci su ekipa koja dostojno reprezentira svoj grad. Banovići imaju i svoje skaute koji su na gotovo svim dosadašnjim (prijeratnim i poslijeratnim) takmičenjima osvajali najveća priznanja. Također u banovicima postoji fudbalski klub Budućnost,kao i ženski (I liga) i muški (Prva liga Federacije BiH), košarkaški klub te rukometni klub koji se takmici u drugoj ligi Bosne i Hercegovine.
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
