Texas

From Wikipedia, the free encyclopedia

Texasmap

El Teksas (in ingleze Texas [ˈtɛksəs], łokalmente [ˈtɛksɪz]; par spagnol Tejas [ˈtexas]) el ze on dei sinkuanta stati federai de i Stati Unii de ła Amèrika.

Info velòsi State of Texas (en), Ino ...
Texas
State of Texas (en)
Thumb Thumb
Bandiera
Thumb
someja da satełite in zuño

InoTexas, Our Texas (en) (1929)
Bomò«Friendship»
Sinboło ufisałeMimus polyglottos (it)
SoranomeThe Lone Star State
Epònemoamigo
Pozision

Thumb

31°N 100°W

Continentenordamèrica
StatoStati Unii de l'Amèrica

Capitałe  Austin
Popołasion
Totałe29 145 505 (2020)
Densità41,86 hab./km²
Caze abitae9 906 070 (2020)
Demònemo texani ,  
Idiomanisun vałore
Zeografia
Parte deStati Unii contìngui
Àrea696 241 km²
Àcua2,74 %[1]
Bagnà daGolfo del Mèsico e Rio Grande
Altitùdene520 m
Ponto pì altoGuadalupe Peak (2 667 m)
Ponto pì basoGolfo del Mèsico (0 m)
Rente a
Prima mesion documentadaRepùblega del Texas
Organizasion pułìtega
Òrgano ezecutivoGoerno de Texas (en)
Òrgano lejislativoLejislatura de Texas
Goernador del Texas Greg Abbott (20 de zenaro del 2015)
Màsema autorità zudisiałeCorte Suprema del Texas (it)
Còdazi de identifegasion
ISO 3166-2US-TX
Fuzo oràrio
ID GNIS1779801
Istòrego

Sito webtexas.gov

Sara

El se kata intel sud de el paeze, so el Golfo de el Mèsego ke ło baña a sudest, el konfina a sudovest ko el Mèsego, a nordovest ko el Novo Mèsego, a nord ko el Oklahoma, a nordest ko el Arkenso e a est ko ła Łuiziana. El ze el 2° stado par popołasion e 2° de superfisie, konpaña a keła de ła Fransa.

Zeografia fizega

El teritorio el se estende da el łiveło de el mar a na altitudine masima de 2667 m.

El ga na kosta dunoza e orlada da łagune, sevia da 'na anpia pianura kostiera e 'na serie de altipiani, incizi da vałi fonde, ke i monta fin oltre i 1000 m. Inte ła porsion osidental el ze atraversà da łe Montañe Rocoze, ko łe kadene de i Monti Santiago [2], Monti Deivis [3] e Monti Guadałupe [4].
I fiumi pi' inportanti i ze el Rio Grando[5] [6], ko el so afluente Pecos [7], el Kanadian [8], el Fiume Roso [9] e el Cołorado [10]. Ge ze tanti łagi, skuazi tuti artifisiałi.

El klima el ze kaldo e umido łongo ła kosta, kontinental seko soi altopiani interni.

Istoria

El Teksas el ze sta na provinsia del Mèsego a partir da ła kołonizaxion spañoła. Int'el 1836 i kołoni nordamericani łi ga proklamà ła indipendensa da el Mèsego. Int'el 1845 el se ga unio ai Stati Unii.

Demografia

Łe sità pi' inportanti łe ze ła kapital Óstin, Sant'Antonio, Dałas, Fort Uort [11], El Paso, Arlington, e i porti de Hiuston, Korpus Kristi [12], Bomon [13] e Galviston [14].

Varda anka

Ekonomia

Se koltiva sereałi, patate, koton, foraji, bajiji e fruta.

Se ałeva bovini, ovini e suini.

Se desfruta zasimenti de petrołio e de gas natural.

Ge ze industrie petrolkimege, kimege, metałurgege, ałimentari, kartarie e de el semento.

Połitega

El Stato el ze rapresentà a ła Kamera de i Rapresentanti da 36 deputai.

Ła pena de morte ła vien ezeguia par iniesion łetałe.

Gałeria de someje


Notasion

Altri projeti

Łinganbi foresti

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.