![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4f/Flag_of_Cameroon.svg/langtum-640px-Flag_of_Cameroon.svg.png&w=640&q=50)
Cameroon
charu cha ufumu ku Manjililo gha Dazi gha Afilika / From Wikipedia, the free encyclopedia
Cameroon (English: Cameroon,/ˌkæməˈruːn/ (pulikizgani machemelo), French: Cameroun, Duala: Kamerun, Ewondo: Kamərún, Fula: Kamerun, Fe'fe': Kamerun), (French: République du Cameroun), ni chalo icho chili kumanjiliro gha dazi kwa Africa. Charu ichi chili na mphaka na Nigeria kumanjiliro gha dazi na kumpoto, Chad kumpoto kwa kumafumiro gha dazi, Central African Republic kumafumiro gha dazi, Equatorial Guinea, Gabon na Republic of Congo kumwera. Mphepete mwa nyanja iyi pali nyanja ya Biafra, iyo yili mu nyanja ya Atlantic na Gulf of Guinea. Cifukwa ca malo ghake ghakutowa agho ghali pa mphambano pakati pa vyaru vya kumanjiliro gha dazi kwa Africa na vya pakati pa Africa, ŵanthu ŵakughanaghana kuti charu ichi chili ku vigaŵa vyose viŵiri. [9]Ŵanthu pafupifupi 27 miliyoni ŵakuyowoya viyowoyero vyakujumpha 250.[10][11]
Charu cha Cameroon République du Cameroun (French)
|
||||||
---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
Chiluso: "Paix – Travail – Patrie" (French) "Peace – Work – Fatherland" |
||||||
Nyimbo: "Ô Cameroun, Berceau de nos Ancêtres" (French) "O Cameroon, Cradle of Our Forefathers" |
||||||
![]() |
||||||
Msumba Waboma | Yaoundé[1] | |||||
Msumba usani | Douala | |||||
Chiyowoyelo chaboma | French • English | |||||
Viyowoyelo vyakumanyikwa vyamuvigaŵa |
|
|||||
Mitundu ya Ŵanthu |
|
|||||
Vipembezo |
|
|||||
Mwenecharu | Cameroonian | |||||
Mtundu wa Boma | Unitary dominant-party presidential republic[2] under a dictatorship[3][4][5] | |||||
- | President | Paul Biya | ||||
- | Prime Minister | Joseph Ngute | ||||
- | President of Senate | Marcel Niat Njifenji | ||||
- | President of National Assembly | Cavayé Yéguié Djibril | ||||
- | Upper house | Senate | ||||
- | Lower house | National Assembly | ||||
Independence from France and the United Kingdom | ||||||
- | Independence from France | 1 January 1960 | ||||
- | Independence from the United Kingdom | 1 October 1961 | ||||
Ukulu wa Malo | ||||||
- | Malo | 475,442 km2 (53rd) 183,569 sq mi |
||||
- | Maji (%) | 0.57 [1] | ||||
Chiŵelengelo cha ŵanthu | ||||||
- | 2022 estimate | 29,321,637 [1] (51st) | ||||
- | Density | 39.7/km2 102,8/sq mi |
||||
GDP (PPP) | 2021 estimate | |||||
- | Total | ![]() |
||||
- | Per capita | ![]() |
||||
GDP (nominal) | 2021 estimate | |||||
- | Total | ![]() |
||||
- | Per capita | ![]() |
||||
Gini (2014) | 46.6[7] high |
|||||
HDI (2021) | ![]() medium ·151st |
|||||
Ndalama | Central African CFA franc (XAF ) |
|||||
Mtundu Wanyengo | WAT (UTC+1) | |||||
Kalembelo kasiku | dd/mm/yyyy yyyy/mm/dd |
|||||
Woko la galimoto | right | |||||
Intaneti yacharu | .cm | |||||
a. | These are the titles as given in the Constitution of the Republic of Cameroon, Article X (English at the Wayback Machine (archived 28 Febuluwale 2006) and French at the Wayback Machine (archived 28 Febuluwale 2006) versions). 18 January 1996. The French version of the song is sometimes called Chant de Ralliement, as in Swarovski Orchestra (2004). National Anthems of the World. Koch International Classics; and the English version "O Cameroon, Cradle of Our Forefathers", as in DeLancey and DeLancey 61. |
Ŵanthu ŵakwambilira awo ŵakakhalanga mu chigaŵa ichi ŵakaŵa ŵanthu ŵa mtundu wa Sao awo ŵakakhalanga kufupi na Nyanja ya Chad, kweniso ŵanthu ŵa mtundu wa Baka awo ŵakakhalanga mu nkhorongo ya kumwera kwa charu ichi. Mu vyaka vya m'ma 1400, ŵanthu ŵa ku Portugal ŵakafika pa malo agha na kughathya Rio dos Camarões (Mlonga wa Shrimp). Ŵasilikari ŵa Fulani ŵakakhazikiska boma la Adamawa kumpoto kwa charu ichi mu ma 1800, ndipo mafuko ghakupambanapambana gha kumanjiliro gha dazi na kumpoto kwa charu ichi ghakakhazikiska vigaŵa vyawo. Mu 1884, charu cha Cameroon chikaŵa pasi pa Germany. Nkhondo Yakwamba ya Caru Cose yikati yamara, caru ici cikagaŵika pakati pa France na United Kingdom. Chipani cha Union des Populations du Cameroun (UPC) chikakhumbanga kuti charu ichi chiŵe na wanangwa, kweni mu ma 1950, charu cha France chikakanizga, ndipo ichi chikapangiska kuti ŵanthu ŵa ku France na UPC ŵambe kuwukira charu chawo m'paka mu 1971. Mu 1960, chigaŵa cha Cameroon icho chikaŵa pasi pa French chikamba kujiyimira paŵekha. Chigaŵa chakumwera cha British Cameroons chikakolerana na charu ichi mu 1961 ndipo chikazgoka Federal Republic of Cameroon. Wupu uwu ukamara mu 1972. Mu 1972, charu ichi chikachemekaso kuti United Republic of Cameroon, ndipo mu 1984 chikachemekaso kuti Republic of Cameroon. Paul Biya, uyo ni pulezidenti wa sono, ndiyo walaŵiliranga charu ichi kwamba mu 1982 pamanyuma pakuti Ahidjo wafumapo. Charu cha Cameroon chili na boma la pulezidenti.
Viyowoyero vya boma vya ku Cameroon ni Chifurenchi na Chingelezi. Ŵanthu ŵanandi awo ŵakukhala mu tawuni iyi Mbakhristu, ndipo ŵachoko waka ndiwo ŵakusopa Chisilamu. Chigaŵa ichi chili na ŵanthu awo ŵakuyowoya Chingelezi, awo ŵakukhumba kuti chigaŵa ichi chileke kuŵa na ŵanthu ŵanandi, kweniso kuti chipatukeko panji chiŵe na wanangwa (nga umo vikaŵira na South Cameroon National Council). Mu 2017, masuzgo agho ghakaŵapo chifukwa cha boma la Ambazonian mu vigaŵa ivyo ŵanthu ŵakuyowoya Chingelezi ghakafika paheni chomene.
Ŵanthu ŵanandi ku Cameroon ŵalimi. Kanandi ŵanthu ŵakuchema charu ichi kuti "Africa in miniature" chifukwa cha malo ghake ghakupambanapambana, viyowoyero, na mitheto.[12][10]Vinyake mwa vyaru ivi ni vigaŵa vya nyanja, mapopa, mapiri, nkhorongo, na mapiri. Malo ghake ghatali chomene, pafupifupi mamita 4,100 (13,500 ft), ni Phiri la Cameroon ku Southwest Region. Msumba ukuru uwo uli na ŵanthu ŵanandi ni Douala, uwo uli mumphepete mwa Mlonga wa Wouri, msumba ukuru wa vyachuma na dowoko likuru; Yaoundé, msumba ukuru wa ndyali; na Garoua. Ku Limbe, kumwera ca kumanjiliro gha dazi, kuli dowoko la nyanja. Charu cha Cameroon chikumanyikwa na sumu zake za Makossa, Njang, na Bikutsi. Charu ichi chili mu wupu wa African Union, United Nations, Organisation Internationale de la Francophonie (OIF), Commonwealth of Nations, Non-Aligned Movement na Organisation of Islamic Cooperation.