United States of America
charu ku Amelika Wakumpoto / From Wikipedia, the free encyclopedia
United States of America (U.S.A. panji USA), panji United States (U.S. panji US) panji America, ni chalo icho chili ku North America. Chigaŵa ichi chili na vigaŵa 50, chigaŵa chimoza, vigaŵa vikuruvikuru vinkhondi, virwa vinkhondi na viŵiri, na malo 326 gha ŵanthu ŵa ku India. United States ni caru cacitatu pa vyaru vyose pa caru capasi. Charu ichi chili na mphaka na Canada kumpoto na Mexico kumwera, kweniso chili na mphaka na Bahamas, Cuba, Russia, na vyaru vinyake. Mu charu ichi muli ŵanthu ŵakujumpha 333 miliyoni. Washington, D.C., ni msumba ukuru wa United States, ndipo New York City ndiyo ni msumba ukuru chomene.
United States of America |
||||||
---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
Chiluso: "In God We Trust"[1] Other traditional mottos:[2]
"E pluribus unum" (Latin)
"Out of many, one" "Annuit cœptis" (Latin) "Providence favors our undertakings" "Novus ordo seclorum" (Latin) "New order of the ages" |
||||||
Nyimbo: "The Star-Spangled Banner"[3] |
||||||
[[File:|center||alt=|Location of United States]] | ||||||
Msumba Waboma | Washington, D.C. 38°53′N 77°01′W | |||||
Msumba usani | New York City 40°43′N 74°00′W | |||||
Chiyowoyelo chaboma | None at the federal level[lower-alpha 1] | |||||
National language | English (de facto) | |||||
Mitundu ya Ŵanthu (2020) |
|
|||||
Vipembezo |
|
|||||
Mwenecharu | American[lower-alpha 2][4] | |||||
Mtundu wa Boma | Federal presidential constitutional republic and a liberal representative democracy[5] | |||||
- | President | Joe Biden | ||||
- | Vice President | Kamala Harris | ||||
- | House Speaker | Kevin McCarthy | ||||
- | Chief Justice | John Roberts | ||||
- | Upper house | Senate | ||||
- | Lower house | House of Representatives | ||||
Independence from Great Britain | ||||||
- | Revolution | March 22, 1765 (1765-03-22) | ||||
- | Declaration | July 4, 1776 (1776-07-04) | ||||
- | Confederation | March 1, 1781 (1781-03-01) | ||||
- | Recognized | September 3, 1783 (1783-09-03) | ||||
- | Constitution | June 21, 1788 (1788-06-21) | ||||
- | Last Amendment | May 5, 1992 (1992-05-05) | ||||
- | Maji (%) | 4.66[6] (2015) | ||||
- | Land area | 3,531,905 sq mi (9,147,590 km2) (3rd) | ||||
Chiŵelengelo cha ŵanthu | ||||||
- | 2022 estimate | 333,287,557[7] | ||||
- | 2020 census | 331,449,281[lower-alpha 3][8] (3rd) | ||||
GDP (PPP) | 2023 estimate | |||||
- | Total | $26.855 trillion[9] (2nd) | ||||
- | Per capita | $80,035[9] (8th) | ||||
GDP (nominal) | 2023 estimate | |||||
- | Total | $26.855 trillion[9] (1st) | ||||
- | Per capita | $80,035[9] (7th) | ||||
Gini (2020) | 39.4[lower-alpha 4][10] medium |
|||||
HDI (2021) | 0.921[11] very high ·21st |
|||||
Ndalama | U.S. dollar ($) (USD ) |
|||||
Mtundu Wanyengo | (UTC−4 to −12, +10, +11) | |||||
- | Summer (DST) | (UTC−4 to −10[lower-alpha 5]) | ||||
Kalembelo kasiku | mm/dd/yyyy[lower-alpha 6] | |||||
Woko la galimoto | right[lower-alpha 7] | |||||
ISO 3166 code | US | |||||
Intaneti yacharu | .com, .us[12] |
Ŵanthu ŵakwambilira ŵakakhalanga mu vyaru vya ku America vyaka vinandi chomene. Kwamba mu 1607, ŵanthu ŵa ku Britain ŵakambiska vyaru 13 ivyo sono vili kumafumiro gha dazi kwa United States. Ŵakaŵa na mphindano na boma la Britain pa nkhani ya msonkho na ndyali, ndipo ivi vikapangiska kuti ku America kuŵe Nkhondo ya ku America. Pa Julayi 4, 1776, charu cha United States chikapharazga kuti chajiyimira paŵekha. Mu vyaka vya m'ma 1800, vinjeru vya ndyali vya ku United States vikakhwaskika na fundo yakuti vinthu vyose vili kulengeka kuti vichitike. Kugawikana kwa vigaŵa ivyo vikazingilizga wuzga ku Southern United States kukapangiska kuti Confederate States of America yipatuke, iyo yikarwa nkhondo na vyaru vinyake vya ku America mu nyengo ya Nkhondo ya ku America (1861-1865). Pakuwona kuti wupu wa United States watonda, ŵazga ŵakalekeskeka pa caru cose.
Kuzakafika mu 1900, caru ca United States cikaŵa kuti cazgoka ufumu wankhongono comene pa caru cose. Mu 1941, charu cha Japan chikati chawukira msumba wa Pearl Harbor, charu cha United States chikamba kurwa Nkhondo Yachiŵiri ya Charu Chose. Nkhondo iyi yikapangiska kuti charu cha United States na Soviet Union viŵe na mazaza pa charu chose. Pa nyengo ya Nkhondo Yakuzizima, vyaru vyose viŵiri vikayezgayezga kuti viŵe na maghanoghano ghakwenelera, kweni vikagega nkhondo. Kweniso ŵakathereskeka pa mpikisano wa mu mlengalenga, uwo ukafika pachanya mu 1969 apo ndege ya Apollo 11 yikakhira pa charu chapasi. Nkhondo ya Cigaŵa Ciphya yikati yamara mu 1991, caru ca United States cikazgoka ufumu wankhongono comene pa caru cose.
Boma la United States ni boma la wupu wakulongozga ndipo muli maboma ghatatu. Boma ili lili na nyumba ziŵiri za malango, Nyumba ya Wupu Wakulongozga, iyo ni nyumba yakudikanya, na Senate, iyo ni nyumba yakudikanya. Nkhani zinandi za ndyali ni zakupambana, ndipo malango ghakupambana mu vigaŵa vyakupambanapambana. Mu vyaru vinyake, charu cha United States chili pa malo ghapacanya pa nkhani ya umoyo, ndalama, usambazi, kusalana pa nkhani za ndalama, wanangwa wa ŵanthu, luso, na masambiro. Mu caru ici muli ŵanthu ŵanandi awo ŵakukhala mu jele kweniso palije urunji. Ku United States kuli ŵanthu ŵanandi ŵakufuma mu vyaru vinyake.
Charu icho chili na ndalama zinandi chomene pa charu chose, ndipo chuma cha ku America chikupanga pafupifupi chigaŵa chimoza pa vigaŵa vinayi vya GDP pa charu chose. United States ndiyo yikuru comene pa caru cose pa kunjizga vyakurya mu vyaru vinyake ndipo ndiyo yikuru comene pa vyakurya vinyake. Boma la United States ndilo likambiska wupu wa United Nations, World Bank, International Monetary Fund, Organization of American States, NATO, World Health Organization, ndipo lili na wanangwa wakuŵa mu wupu wa United Nations Security Council. Boma la United States ndilo lili na ŵasilikari ŵanandi chomene pa charu chose, ndipo ndilo likulamulira pa nkhani za ndyali, vya maluso, na sayansi.