From Wikipedia, the free encyclopedia
Skleritis ili zapaljenje beonjače je teška upala duboke episklere i beonjače koja ugrožava vid. Simptomi su umeren do jak bol, crvenilo (hiperemija) očne jabučice, suzenje i fotofobija.[1] Najčešće se javlja kod žena starih od 30 do 50 godina,[2] među kojima je najviše onih koje boluju od bolesti vezivnog tkiva poput reumatičnog artritis, sistemskog eritemskog lupusa, nodoznog poliarteritisa, Wegenerove granulomatoze ili recidivirajućih polihondritis.[3] Retki su slučajevi izazvani infekcijom. Skleritis najčešće zahvaća prednji segment oga i javljuja se u tri oblika kao: difuzni, nodularni i nekrotizirajući (perforirajuća skleromalacija).[4][5]
Skleritis | |
---|---|
Класификација и спољашњи ресурси | |
Специјалност | oftalmologija |
МКБ-10 | H15.0 |
МКБ-9-CM | 379.0 |
DiseasesDB | 11898 |
MedlinePlus | 001003 scleritis. 001019 episcleritis |
eMedicine | emerg/521 oph/642 |
MeSH | D015423 |
Dijagnoza skleritisa se postavlja klinički, a leči se sistemskom primenom kortikosteroida i imunosupresora. Nelečeni skleritis može dovesti do gubitka vida. [6]
Sklera ili beonjaća (lat. sclera) na koju otpada oko 83 posto površine očiju, čini zadnji deo fibrozne opne očne jabučice (lat. bulbus oculi). Njena spoljašnja površina je ispupčena i pokrivena fascijalnim omotačem (lat. vagina s. fascia bulbi), a napred još i vežnjačom (lat. tunica conjunctiva bulbi). Unutrašnja površina je izdubljena i odgovara sudovnjači (lat. choroidea).[7]
Beonjača je čvrsta, nerastegljiva, beličasta i neprozirna opna. Ima oblik lopte presečene na prednjem kraju. U taj veliki kružni otvor uvlači se periferna ivica rožnjače. Osim ovog otvora, na beonjači se nalaze još nekoliko manjih otvora za prolaz nerava i krvnih sudova.[7]
U beonjači postoji venski sinus (lat. sinus venosus sclerae) ili (lat. canalis Schlemmi). Smešten je oko limbusa rožnjače. Ispunjen je očnom vodicom (lat. humor aquosus), a inervisana je ograncima kratkih cilijarnih nerava (lat. nn. ciliares breves).[7]
Arterije beonjače potiču od prednjih i kratkih zadnjih cilijarnih arterija (lat. aa. ciliares anteriores, aa. ciliares posteriores breves). Vene su pritoke kovitlastih vena (lat. vv. vorticosae). Limfnih sudova nema.[7]
Skleritis je povezana sa autoimunim bolestima, i najčešće se javlja kada imuni sistem napada i uništava zdravo tkivo tela pogrešno ga prepoznajući kao strano [8][9][3] Bolesti koje najčešće mogu izazvati skleritis su:[10][11] [12][13] [14]
Skleritis može takođe rezultirati od traume do oka ili, retko, može biti izazvan od gljivice ili parazita. Ponekad je razlog nepoznat.[16]
Skleritis se javlja najčešće kod osoba starijih od 30 do 60 godina, a jako retko kod dece.[17] U gotovo polovine slučajeva, skleritis je povezan sa osnovnim autoimunskim poremećajem kao što je reumatoidni artritis. [18]
Postoje dva glavna tipa skleritisa: prednja i zadnja.[17][3]
Prednji skleritis, koji je najčešći tip, utiče na prednji deo sklera. Postoje tri podvrste prednjeg skleritisa:[19]
On je najčešći tip i najčaćče je najlakši oblik. Ovaj tip pokazuje široko rasprostranjenost crvenila i upalu duž čitave beonjače ili u njenom prednjem delu.
Ovaj obilk se karakteriše prisustvom nodula što mu i sam naziva kaže, ili udubljenja, često nežnih na dodir, na površini oka.
Ovo je najteži oblik prednjeg skleritisa. Ima sposobnost uništavanja skleralnog tkiva i u retkim slučajevima može dovesti do gubitka očiju. Ovaj oblik obično karakteriše ekstremni bol (mada retka forma može nastati bez bolova).
Zadnji ili posteiorni skleritis je retka forma, zadnjeg dela oka i često nije vezana za osnovni sistemski poremećaj. Posteriorni skleritis se može razviti samostalno ili sa prednjim oblikom skleritisa.[20] Osobe sa ovim oblikom skleritisa mogu imati jake bolove u oku. Ovaj oblik može izazvati komplikacije koje dovode do godlubljivanja mrežnjače i glaukoma zatvorenog ugla.[21]
Simptomi skleritisa uključuju sledeće znake i simptome[22] [23][3]
U retkim oblicima klinička slika može biti bez bolova u oku ili crvenila oka.[14]
Dijagnoza se postavlja kliničkim pregledom i dopunskim testovima, poput onog ko koga se unutrašnjost i spoljašnost oka pregledava uz pomoću prorezane lampe, koja usredsređuje intenzivan snop svetlosti u oči dok oftalmolog gleda kroz biomikroskop.[3]
Za potvrdu infektivnog skleritisa potrebno je pregledati razmaze ili biopsiom oka uzete uzorke, pregled krvi i drugi testovi.
Pošto skleritis može biti povezan sa drugim poremećajima, u dijagnostici je neophodna i konsulatcije sa specijalistima drugih grana medicine kako bi se otkrio osnovni uzrok bolesti.[14]
Kod zadnjeg skleritisa može biti potrebano CT–om, magnetnom rezonantnom tomografijom ili ultrasonografijom, potvrditi dijagnozu.
Skleritis je ozbiljno stanje koje može dovesti do gubitka vida.[25] Prema tome, treba ga lečiti čim simptomi skleritisa postanu očigledni.[26]
Lečenje zavisi od vrste skleritisa. U većini slučajeva dovoljna je primarna terapija koja se zasniva na primene sistemskih kortikosteroida (npr prednizona u dozi od 1 mg/kg PO jednom/dan).[14] Ako skleritis ne odgovori na sistemsku primenu kortikosteroida ili ako bolesnik ima nekrotizirajući skleritis i bolest vezivnog tkiva, indikovana je sistemska imunosupresija ciklofosfamidom ili azatioprinom, ali samo uz saglasnost reumatologa.[27]
U težim slučajevima, operacija može biti neophodna za popravku oštećenog tkiva sklere, činme se sprečava dalji gubitak vida. Kod preteće perforacije sklere može biti indikovana i transplantacija bjeonjače.
U slučajevima kada je skleritis uzrokovan drugim poremećajem u telu, lečenje te bolesti je takođe neophodno za kontrolu simptoma skleritisa.[28][29]
Prilikom terapije treba imati u vidu da se, uprkos lečenju, skleritis može ponoviti, i zato je važno da oftalmolog i/ili drugi stručnjaci redovno i potpuno tretiraju skleritis.[30][31][32] [33]
Od ukupno broja bolesnika sa skleritisom, za godinu dana u njih 14%, a ta tri godine u njih 30% javljaju se znaci smanjenja oštrine vida. Stopa smrtnosti u bolesnika s nekrotizirajućim skleritisom i pratećim sistemskim vaskulitisom iznosi i do 50% nakon 10 godina od početka bolesti. (uglavnom zbog infarkta miokarda).[34]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.