From Wikipedia, the free encyclopedia
Marin Barleti (lat. , ital. ) (oko 1450, Skadar — 1512. ili 1513) humanista, istoričar i katolički sveštenik, monah, albanskog porekla.
Njegovo najpoznatije delo je biografija Skenderbega, (Priča o životu i delima Skenderbega, kneza Epira), za koje su brojni autori utvrdili da poseduje brojne greške kojima se favorizuje ličnost Skenderbega[1] kao što je na primer Barletijeva tvrdnja da je sultan umro zbog bolesti pod zidinama Kroje[2]
Ivan Jastrebov je pisao o Skenderbegu, pa je spominjao i Barletija. O njemu je zapisao da u istoriji o Skenderbegu sakupio i mnogo basni. Po Gibonu, Barlecije ga je učinio pre pozorišnim junakom nego stvarnim. Taj životopis Skenderbega od Barlecija je objavljen 1573. godine, a Skenderbeg je umro 1468, tj. 105 godina nakon njegove smrti. Barlecije je 1478. iz Skadra pobegao u Veneciju i tamo je napisao taj životopis. Izdavač je mnogo toga preradio i pripisao je Barleciju i ono što njemu nije padalo ni na pamet da izmisli. U knjizi su netačne i godine rođenja i smrti Skenderbega. On nije bio taoc sultana Murata. Laž je po Jastrebovu i snoviđenje Skenderbegove majke Vojisave, kada je bila trudna. Sanjala je da je rodila zmaja, čija su krila prekrila čitav Epir, a glava upirala u zidine Carigrada. Ta pesma se pevala kako u Dalmaciji tako i u Prizrenu i drugde u Staroj Srbiji. Dela Skenderbega po Barleciju su ravna natprirodnim bićima ili podvizima Aleksandra Makedonskog (po kojem nosi ime Skenderbeg — Aleksandar beg) i Cezara.[3]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.