Boginja je žensko božanstvo.[1] Mnoge kulture ima boginje. Boginju uglavnom imaju politeisti, jer monoteisti vjeruju u jednog Boga, iako sve više hrišćana smatra da Bog ne mora uvijek biti muškog roda, pa zamjenicom Ona nazivaju Boga.[2] Od indoevropskih religija najviše boginja imala je nordijska mitologija. Česti simbol boginja je krug, kojem s lijeve i desne strane stoji po jedan polumjesec.
U nekim verama, sveta ženska figura zauzima centralno mesto u verskoj molitvi i bogosluženju. Na primer, šaktizam, obožavanje ženske sile koja animira svet, jedna je od tri glavne sekte hinduizma.
Politeističke religije, uključujući politeističke rekonstrukcioniste, poštuju više boginja i bogova i obično ih posmatraju kao diskretna, odvojena bića. Ova božanstva mogu biti deo panteona, ili različiti regioni mogu imati božanstva čuvara.
Hinduizam je religija koja ima nekoliko bogova i boginja, a od sviju božanstava najvažniji je Brahma, stvoritelj svijeta, a žena mu je Sarasvati. Shaktas je je majka sviju boginja. Šiva ima ženu Parvati. U hinduizmu postoji 180 imena nekoliko boginja. U hinduizmu ima i dvospolnih bogova kao što su Lakšmi-Višnu, Šiva-Šakti, Radha-Krišna i drugi. Jedan bog je muški bog (Šaktiman) i ženska energija (Šakti), koji radi s dinamičnom ženskom energijom.
Sikhi su monoteisti i vjeruju u Boga. Glavni im je vođa Guru Granth Sahib, koji se punim imenom zove Adi Sri Guru Granth Sahib. Skulpture sikhizma govore o Bogu kao Ocu i Majci.
Monoteistička kultura nema boginja te se za Boga smatra da spada u muški rod, ali gramatički ne može se utvrditi kojeg je Bog roda, no većina monoteista Boga zove i Ocem i sličnim imenima. Hrišćani Bogorodicu Mariju smatraju da je nešto kao boginja. Njen sin je Bog u utjelovljenju čovjeka. U islamu Marija je smatrana djevicom, ali je ne smatraju kao božicu ili kraljicu (nisu joj propisane božanske osobine) i ne vjeruju da je njen sin Isus, Sin Božji, pa je to u islamu najveći grijeh.
Glavni članak: Feministička teologija
Pokret boginje
Glavni članak: Pokret boginje
Barem od prvog talasa feminizma u Sjedinjenim Državama, postoji interesovanje za analizu religije da bi se videlo da li i kako doktrine i prakse tretiraju žene nepravedno, kao u Ženskoj BiblijiElizabet Kejdi Stenton. Ponovo u drugom talasu feminizma u SAD, kao i u mnogim evropskim i drugim zemljama, religija je postala fokus nekih feminističkih analiza u judaizmu, hrišćanstvu i drugim religijama, a neke žene su se okrenule religijama drevnih boginja kao alternativi abrahamskim religijama (Womanspirit Rising 1979; Weaving the Visions 1989). Danas žene i muškarci nastavljaju sa aktivnostima u pokretu Boginje (Hrist 1997). Popularnost organizacija kao što je Družina Izide svedoči o stalnom rastu religije Boginje širom sveta.
Dok je veliki deo pokušaja rodne ravnopravnosti u matičnom hrišćanstvu (judaizam nikada nije priznavao bilo koji rod za Boga) usmeren na reinterpretaciju Svetog pisma i derodifikaciju jezika koji se koristi za imenovanje i opisivanje božanskog,[3] postoji sve veći broj ljudi koji se identifikuju kao hrišćani ili jevreji, koji pokušavaju da integrišu slike boginje u svoje religije.[4]
Sveto žensko
Glavni članak: Tealogija
Termin „sveto žensko” prvi put je skovan 1970-ih, u popularizaciji Nju ejdža hindu šaktija.[5][6][7] Hinduizam takođe obožava mnoštvo boginja koje imaju svoju važnu ulogu, i stoga su zainteresovale Nju ejdž, feminističke i lezbejske feminističke pokrete.[8]
Harish, Ranjana; Harishankar, V. Bharathi (2003). Shakti: Multidisciplinary perspectives on women's empowerment in India. New Delhi, IN: Rawat. ISBN81-7033-793-3.
Gorshunova . Olga V.(2008), Svjashennye derevja Khodzhi Barora…, ( Sacred Trees of Khodzhi Baror: Phytolatry and the Cult of Female Deity in Central Asia) in Etnoragraficheskoe Obozrenie, n° 1, pp.71–82. ISSN0869-5415
Paper, Jordan. The Deities are Many: A Polytheistic Theology. ISBN978-0-7914-6387-1., State University of New York Press (March 3, 2005),
Penchansky, David, (2005). Twilight of the Gods: Polytheism in the Hebrew Bible. ISBN0-664-22885-2.CS1 одржавање: Вишеструка имена: списак аутора (веза).
Swarup, Ram, & Frawley, David. (2001). The word as revelation: Names of gods. New Delhi: Voice of India. ISBN978-8185990682.CS1 одржавање: Вишеструка имена: списак аутора (веза)
Kimmerle, Heinz (2006-04-11). „The world of spirits and the respect for nature: towards a new appreciation of animism”. The Journal for Transdisciplinary Research in Southern Africa (на језику: енглески). 2 (2): 15. ISSN2415-2005. doi:10.4102/td.v2i2.277.
Schmidt, Francis (1987). The Inconceivable Polytheism: Studies in Religious Historiography. New York: Gordon & Breach Science Publishers. стр.10. ISBN978-3718603671.
Stoll, Heinrich Wilhelm (R.B. Paul trans.) (1852). Handbook of the religion and mythology of the Greeks. Francis and John Rivington. стр.8. „The limitation [of the number of Olympians] to twelve seems to have been a comparatively modern idea”
Grenz, Stanley J.; Olson, Roger E. (1997). 20th-Century Theology: God & the World in a Transitional Age. Downers Grove, IL: InterVarsity Press. ISBN978-0-8308-1525-8.
Ruether, Rosemary Radford (август 2011). Women and Redemption: A Theological History (2nd изд.). Minneapolis: Fortress Press. ISBN978-0-8006-9816-4.CS1 одржавање: Формат датума (веза)
Anderson, Pamela Sue (1998). A Feminist Philosophy of Religion: The Rationality and Myths of Religious Belief. Oxford; Malden, Mass.: Blackwell. ISBN978-0-631-19383-8..
Moder, Ally (2019-09-01). „Women, Personhood, and the Male God: A Feminist Critique of Patriarchal Concepts of God in View of Domestic Abuse”. Feminist Theology (на језику: енглески). 28 (1): 85—103. ISSN0966-7350. S2CID201410294. doi:10.1177/0966735019859471.
Harley, Gail M.; Danny L. Jorgensen (2002). Emma Curtis Hopkins: Forgotten Founder of New Thought. Syracuse University Press. стр.79. ISBN978-0-8156-2933-7.
Dexter, Miriam Robbins, "Earth Goddess" In Mallory, J.P. and Douglas Q. Adams, eds., The Encyclopedia of Indo-European Culture. London and Chicago: Fitzroy Dearborn Publishers, 1997: 174.
Spencer, Aida Besançon, Donna Hailson, Catheirne Clark Kroeger, "The Goddess Revival: A Biblical Response to God(dess) Spirituality", The House of Prisca and Aquila Series (Eugene, OR: Wipf and Stock, 1995). 978-1-60899-921-7