From Wikipedia, the free encyclopedia
Energija razlaganja hemijske veze (BDE), energija disicijacije veze ili je mera snage hemijske veze. Može biti definisana kao standardna entalpijska promena kada se veze raskidaju putem homolize,[1] sa reaktantima i proizvodima na (apsolutnoj nuli). Na primer, energija razlaganja veze u etanu () je određena procesom:
(po vezi)
Energija raskidanja hemijske veze se ponekad označava i kao entalpija disocijacije veze (ili vezna entalpija), ali ovi termini nisu striktni ekvivalenti, kao što se kasnija obično navodi za gornju entalpijsku reakciju na 298 (standardni uslovi), umesto na 0 . To se razlikuje od za oko , u slučaju veze sa vodonikom u velikim organskim molekulima.[2] Ipak, termin energija razlaganja veze i simbol često se upotrebljavaju i za reakciju entlapije na 298 .[3]
Izuzev diatomskih molekula, energija razlaganje veze se razlikuje od energije veze, proseka koji se izračunava iz zbira energija razlaganja svih veza u molekulu.[4]
Na primer, veza , u molekulu vode () ima 493,4 energije razlaganja, a potrebno je 424,4 da se raskine ostatak veze . Energija kovalentne veze u vodi je 458,9 , koja je prosek tih iznosa. Disocijacijska energija vodonikove veze u vodi je oko 23 .[5]
Na isti način, za uklanjanje uzastopnih atoma vodika iz metanskih veza, energije razlaganja veze su: 104 (435 ), za za , za i konačno 81 za . Energija veze je, tako, 99 ili 414 (prosečna energija disocijacije veza). Treba uočiti da je .
Nakon disocijacije, ako se formiraju nove veze većih energija raskidanja veze, ovi proizvodi su na nižim entalpijama, javlja se neto gubitak energije, a time je i ukupni proces egzoterman. Konkretno, pretvaranje slabe dvostruke veze u O2 u jaču vezu u 2 i daje egzotermno sagorevanje.[6]
Veze se mogu raskinuti simetično ili asimetrično. Prvo se zove homoliza i osnova je za obične BDE. Asimetrično razlaganje veza se zove heteroliza. Za molekulski vodonik, alternative su:
Bromougljenici su često labilni i upotrebljivi za gašenje požara.
Veza | Opis veze | Energija raskidanja veze (298 ) |
Napomena | ||
---|---|---|---|---|---|
veza | 83–85 | 347–356 | 3,60–3,69 | Jaka, ali slabija od veze | |
Hlor | 58 | 242 | 2,51 | Označeno žućkastom bojom ovog gasa | |
Brom | 46 | 192 | 1,99 | Označeno smećkastom bojom 2 izvora . radikala | |
Jod | 36 | 151 | 1,57 | Označeno purpurastom bojom 2 izvora . radikala | |
Vodonik | 104 | 436 | 4,52 | Jaka, nepolarizirajuća veza razloživa samo metalima i jakim oksidansima | |
Hidroksil | 110 | 460 | 4,77 | Nešto jača od veze | |
O=O | Kiseonik | 119 | 498 | 5,15 | Jača nego jednostruke veze, slabija nego mnoge dvostruke veze |
Azot | 226 | 945 | 9,79 | Jedna od najjačih veza velika energija aktivacije u proizvodnja amonijaka | |
Navedeni podaci pokazuju kako prednosti veza variraju u odnosu na periodni sistem. Postoji veliki interes, posebno u organskoj hemiji, za relativne snage veza u okviru date grupe spojeva.
Veza | Opis veze | Energija raskidanja veze (298 ) |
Napomena | |
---|---|---|---|---|
Metilna veza | 105 | 439 | Jedana od najjačih alifatskih veza | |
Etilna veza | 101 | 423 | Nešto slabija od | |
Tercijarna veza | 96,5 | 404 | Tercijarni radikali su stabilizirani | |
Vinilna veza | 111 | 464 | Vinil radikali su retki | |
Acetilenska veza | 133 | 556 | Acetilenski radikali su veoma retki | |
Fenilna veza | 113 | 473 | Poredive sa vinil radikalima, retke | |
Alilna veza | 89 | 372 | Takve veze ispoljavaju pojačanu reaktivnost | |
Benzilna veza | 90 | 377 | Akin- alil veze Takve veze ispoljavaju pojačanu reaktivnost | |
Alkanska veza | 83–85 | 347–356 | Mnogo slabija od veze | |
Alkenska veza | 146–151 | 611–632 | Oko 2x jača jednostruke veze | |
Alkinska trostruka veza | 200 | 837 | Oko 2,5x jača od jednostruke veze | |
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.