From Wikipedia, the free encyclopedia
Vretanija ili Vratanija je crkveni i geografski pojam kojeg su pridošli Srbi iz Osmanskog carstva koristili u 17. i 18. veku kao sinonim za deo „Slovinske krajine” (Varaždinski generalat), gde su kao graničari (krajišnici) bili u vojnoj službi Habzburške monarhije.
Naziv „Vretanija” identičan je nazivu Bretanija ili Britanija, a nastao je odlukom kancelarije pećkih patrijarha da novu crkvenu organizaciju pravoslavnih Srba na tlu Marčanske ili Uskočke eparhije, nazovu istim imenom koje se u zapadnom hrišćanstvu koristilo za Veliku Britaniju (simbol najzapadnije granice hrišćanstva u srednjem veku).[1] Vretanija se kao ime opisane oblasti koristilo najčešće od strane srpskog sveštenstva, moldavske vlastele i srpskih ikonopisaca.[1] Ruski vladari u razdoblju od 1651—1717. godine, u svojim prepiskama sa srpskim crkvenim velikodostojnicima, nazivali su Vretaniju i „srpskom zemljom”.[2]
Graničinim predelima Vretanije smatrale su se „gorske kose i ogranci Bilogore sa Severa, Kalnika sa Zapada, Marčanskoga humlja i Moslavačke hore sa Juga, te rečica Ilova sa Istoka”,[1] kao i nekoliko manjih sela u Podravini. Danas je to područje sastavni deo severozapadne Hrvatske, podeljeno između nekoliko županija: Koprivničko-križevačke, Varaždinske, Bjelovarsko-bilogorske, Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Nakon migracija i posledica ratova, Srba je ostalo u veoma malom broju na prostoru bivše Vretanije (tzv. kalničko-bilogorski Srbi) u dvadesetak manjih naselja. Duhovni centar Srba iz tog kraja je manastir Lepavina iz 16. veka, posvećen Vavedenju Presvete Bogorodice.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.