Verski turizam
From Wikipedia, the free encyclopedia
Verski turizam jedan je od najstarijih oblika turističkih putovanja, a danas predstavlja vrlo značajan i propulzivan sektor globalnog turizma. Zbog ekonomskog potencijala, prirodno je što se sve veća pažnja poklanja raznim pitanjima upravljanja i promocije ovog oblika turizma.
U staroj Grčkoj, glavne "destinacije" takvih putovanja bila su svetilišta Zevsa u Olimpiji, Apolona u Delfima i Asklepija u Epidaurusu. Osim svegrčkih svetilišta bilo je i lokalnih u pojedinim polisima. Inače, u grčkim svetilištima, tokom rimskog doba, postojali su i brojni domicilni vodiči što je jedan od najstarijih primera "interpretacije" baštine: eksegeti ili mistagogi.[1]:str. 14
Religija je organizovani sistem verovanja, ceremonija, običaja, obožavanja usmerenih na jednog vrhovnog Boga ili božanstvo (monoteizam) ili na određeni broj bogova/božanstava (politeizam). Ona je, u prvom redu, stav prema svetu. Vernik jedne religije može imati isti ili sličan doživlaj kao i vernik neke druge, ali sledbenici svake vere sebe izražavaju različito na racionalnom, emocionalnom i moralnom planu. Osim osam glavnih religija (judaizam, hrišćanstvo, budizam, islam, hinduizam, šinto, daoizam i konfučijanizam), u svetu postoji ogroman broj verovanja, kultova, mitova i sekti. Najrasprostranjeniji: hrišćanstvo (2,1 milijardi) i islam (1,3 milijardi).