![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/59/Loch_Ainort_fish_farm_-_geograph.org.uk_-_1800327.jpg/640px-Loch_Ainort_fish_farm_-_geograph.org.uk_-_1800327.jpg&w=640&q=50)
Uzgajanje ribe
From Wikipedia, the free encyclopedia
Uzgajanje ribe ili ribarstvo obuhvata gajenje ribe u komercijalnim rezervoarima ili ogradama, poput ribnjaka, obično za hranu. To je glavni oblik akvakulture, dok druge metode mogu potpasti pod marikulturu. Objekt koji oslobaša mladunce ribe u divljinu radi rekreativnog ribolova ili kao dopuna prirodnim rezervama vrsta generalno se naziva mrestište ribe. Širom sveta najvažnije vrste ribe koje se proizvode u uzgoju ribe su šaran, tilapija, losos i som.[1]
Potražnja raste za ribom i ribljim proteinima, što je rezultiralo široko rasprostranjenim preokomernim lovom u divljom staništima. Kina obezbeđuje 62% svetske uzgajane ribe.[2] Od 2016. godine više od 50% hrane iz mora proizvedeno je putem akvakulture.[3] U poslednje tri decenije, akvakultura je bila glavni pokretač razvoja ribarstva i akvakulturne produkcije, sa prosečnim rastom od 5,3 odsto godišnje u periodu 2000–2018, dostižući rekordnih 82,1 miliona tona u 2018. godini.[4]
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c8/World_capture_fisheries_and_aquaculture_production_by_production_mode%2C_from_World_Food_and_Agriculture_%E2%80%93_Statistical_Yearbook_2021.svg/320px-World_capture_fisheries_and_aquaculture_production_by_production_mode%2C_from_World_Food_and_Agriculture_%E2%80%93_Statistical_Yearbook_2021.svg.png)
Uzgoj mesožderskih riba, poput lososa, ne smanjuje uvek pritisak na divlja riblja staništa. Mesojedne uzgajane ribe obično se hrane ribljom hranom i ribljim uljem izdvojenim iz divljih krmnih riba. Globalni prinosi uzgoja ribe iz 2008. godine prema podacima FAO iznosili su 33,8 miliona tona sa vrednošću od oko 60 milijardi američkih dolara.[6]