![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/f5/Ornette-coleman_06N7116sw.jpg/640px-Ornette-coleman_06N7116sw.jpg&w=640&q=50)
Slobodni džez
From Wikipedia, the free encyclopedia
Slobodni džez () javlja se krajem 50-tih godina XX veka i razbija tradicionalni oblik improvizacije. Pokret se temeljio na potpuno slobodnoj improvizaciji. Muzičari koji sviraju slobodni džez stilom odbacuju zadatu melodiju, harmoniju, oblik i ne koriste zadatu građu iz tonaliteta. Zvuk je često agresivan, glasan i disonantan.
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/f5/Ornette-coleman_06N7116sw.jpg/320px-Ornette-coleman_06N7116sw.jpg)
Prve snimke snimaju grupe i pod vodstvom Leni Tristana. Probijanje stila počinje sredinom pedesetih godina snimcima Orneta Kilemana („” i „”) i prva dva albuma Sesila Tejlora („” i „”). Stil postiže najveću slavu kad Ornet Koleman dolazi u Njujork i izdaje albume „” i „”.
Dva najznačajnija predstavnika su: Ornet Kileman i Džon Koltrejn. Drugi muzičari koji su delovali su: Sun Ra, Čarls Mingus, Džeki Maklin, Sesil Tejlor, Džimi Điufi Trio, Čiko Hamilton.
Od evropskih predstavnika ovog pravca treba izdvojiti saksofoniste: Petera Brecmana, Evana Parkera, trombonistu Konija Bauera, gitaristu Dereka Bajlija, pijanistu Freda Van Hovea i bubnjara Hana Beninka. Treba izdvojiti i one koji su svoje delovanje započeli iza željezne zavese poput: Tomaša Stanka, Zbignieva Sejferta, te Vjačeslava Ganelina.