Skinhedi
From Wikipedia, the free encyclopedia
Skinhedsi (engl. , od - ćelava glava) su buntovnička omladinska potkultura, nastala krajem šezdesetih godina 20. veka u radničkim četvrtima istočnog Londona, koja je dobila naziv po obrijanim glavama svojih pripadnika. Skinhedsi su u početku poticali iz nižih slojeva i siromašnih porodica iz predgrađa[1]. Njihov svakodnevni izgled koji se zasnivao na radničkoj odeći, teškim kožnim čizmama debelog đona i kratko ošišanoj ili obrijanoj glavi isticao je muževan i agresivan izgled koji je bio stilski potpuno suprotan hipi imidžu dugokose „dece cveća“.
Originalni skinhed pokret nema rasističku ideologiju. U početku slušaju crnačku muziku s Jamajke i Kariba, uglavnom ska, rege i rokstedi, kao i "mod" rok bendove i glem-rok. Pojavu buntovničkog pank pokreta mnogi skinhedsi prihvataju sa oduševljenjem i masovno prihvataju podvrste panka Oi! i hardkor.
Početkom sedamdesetih godina dolazi do izliva negativnih reakcija na sve veći priliv doseljenika iz Indije i Pakistana. Desničarske organizacije su ih podsticale na proterivanje uglavnom Azijata i Pakistanaca pod izgovorom da im oni otimaju posao, na šta su radnici naročito osetljivi. Tada mnogi skinhedsi svoju mržnju usmeravaju i prema pripadnicima druge i treće generacije “obojenih” a pogotovo prema pakistanskim doseljenicima.
U isto vreme dolazi i do razdvajanja unutar skinheds pokreta, na one koji su protiv rasne diskriminacije (“šarpovci” i prokomunistički “crveni skinsi”) i na medijski najeksponiranije, mada ne i najbrojnije, ultradesničarske skinhedse na koje utiče nacistička ideologija od koje preuzimaju pozdrave i simbole.
Osamdesetih godina i kasnije, skinheds revolucija počinje da se širi i po kontinentu. U Nemačkoj, naci skinsi usmeravaju svoj rasizam protiv turskih doseljenika, u Rusiji prema Čečenima, a u zemljama istočne Evrope uglavnom prema Romima.