![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/d2/Spinal_nerve.svg/langsr-640px-Spinal_nerve.svg.png&w=640&q=50)
Siva masa
From Wikipedia, the free encyclopedia
Siva masa ili siva materija (lat. substantia grisea) glavna je komponenta centralnog nervnog sistema, koja se sastoji od tela neuronskih ćelija, neuropila (dendriti i demijelinizovani aksoni), glijalnih ćelija (astroglija i oligodendrocita) i kapilara. Siva materija se razlikuje od bele materije po tome što siva materija sadrži brojna ćelijska tela i relativno malo mijelinizovanih aksona, dok se bela materija sastoji uglavnom od dugačkih mijelinizovanih aksona i sadrži relativno vrlo malo ćelijskih tela.[1] Razlika u boji nastaje uglavnom zbog beline mijelina. U živom tkivu siva materija zapravo ima veoma svetlo sivu boje sa žućkastim ili ružičastim tonom koje stvaraju krvne kapilare i tela neuronskih ćelija.[2]
Siva masa | |
---|---|
![]() Formiranje kičmenog živca iz leđnog i ventralnog korena (siva materija označena u centru desno) | |
![]() Mikrografija pokazuje sivu materiju s karakterističnim telima neuronskih ćelija (desni deo slike - tamno ružičasto), i bele materije sa svojim karakterističnim fino mrežastim izgledom (levi deo slike – svetlo ružičasto). HPS bojenje. | |
Detalji | |
Latinski | Substantia grisea |
Pokazatelji | |
Kod | A14.1.00.002 |
Dorlands /Elsevier | Gray matter |
TA | A14.1.00.002 A14.1.02.020 A14.1.04.201 A14.1.05.201 A14.1.05.401 A14.1.06.301 |
FMA | 67242 |
Anatomska terminologija |
Siva materija sadrži većinu tela neuronskih ćelija mozga. Siva masa obuhvata regione mozga koji su uključeni u kontrolu mišića, senzornu percepciju kao što su vid i sluh, memorija, emocije, govor, odlučivanje, te samokontrola. Dok 20% ukupne telesne potrošnje količine kiseonika odlazi na mozak, 95% od toga troši se upravo u sivoj materiji.[3]