Simfonija br. 5 (Betoven)
From Wikipedia, the free encyclopedia
Simfonija broj 5, c - moll, opus 67, Ludviga van Betovena.[1] Ova simfonija je jedna od najpoznatijih.[1] Njen osnovni moto Eroike - ideal herojstva junaka pojedinca - prenosi na opšti, čovečanski plan i evocira borbu i pobedu čovečanstva kao svetske celine.[2] Zato je Peta Betovenova simfonija postala „Simfonija sudbine“.
Simfonija u C molu | |
---|---|
Br. 5 | |
Ludvig van Betoven | |
Ključ | C mol |
Opus | 67 |
Forma | Simfonija |
Komponovao | 1804. (1804)–1808 |
Posveta |
|
Trajanje | Oko 30–40 minuta |
Činova | Četiri |
Bodovanje | Orkestar |
Premijera | |
Datum | 22. decembar 1808 |
Lokacija | Pozorište na reci Vin, Beč |
Dirigent | Ludvig van Betoven |
Nastala je i premijerno izvedena u Beču 1808. godine, zajedno sa Šestom, Pastoralnom. Ni za nju u Bečkim muzičkim krugovima i među publikom toga vremena, nije bilo mnogo razumevanja. Zbog smelih idejnih i melodijskih rešenja. Muzički pisac Pol Beker je srećno okarakterisao četiri njena stava kao: I. Borba; II. Nada; III. Očajanje; IV. Pobeda. Tek kasnije, u Devetoj Simfoniji, Betoven će ponovo obraditi muzičke ideje ove simfonije, samo u još širem i još snažnijem (mada ne i dovršenom) idejnom i zvučnom kontekstu. U Petoj Simfoniji, postignuto je do tada i gotovo do danas, neprevaziđeno jedinstvo oblika i sadržaja, zbog čega se ova Simfonija kod šire publike najviše i ceni. Ukupno, Simfonija traje 31 minut.