Senarski sultanat
From Wikipedia, the free encyclopedia
Fundžski sultanat, takođe poznat kao Fundžistan, Sultanat Senara (po prestonici Senaru) ili Plavi sultanat usled tradicionalne sudanske konvencije nazivanja crnih ljudi plavim (arap. ),[10] bila je monarhija na teritoriji današnjeg Sudana, severozapadno od Eritreje i zapadno od Etiopije. Fundžski narod ju je osnovao 1504. godine. Država je brzo preobraćena u islam, mada je prihvatanje te vere bilo samo nominalno. Sve dok u 18. veku ortodoksiniji islam nije postao dominantniji država je ostala „afričko-nubijsko carstvo sa muslimanskom fasadom”.[11] Svoj vrhunac je dostigla krajem 17. veka i počela je da propada u 18. veku. Godine 1821. poslednji sultan, znatno smanjene moći, bez borbe se predao Osmanskoj egipatskoj invaziji.
Plavi sultanat / Fundžski sultanat السلطنة الزرقاء | |||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1504–1821 | |||||||||
Fundžski sultanat na svom vrhuncu oko 1700. | |||||||||
Status | Konfederacija sultanata i zavisnih plemenskih poglavarstva pod Senarskim sizerenstvom[1] | ||||||||
Prestonica | Senar | ||||||||
Zajednički jezici | arapski (lingva franka i jezici islama, sve više govorni jezik)[2] nubijski jezici (maternji jezik, sve više zamenjen arapskim)[3] | ||||||||
Religija | sunizam,[4] koptsko hrišćanstvo | ||||||||
Vlada | Monarhija | ||||||||
Sultan | |||||||||
• 1504–1533/4 | Amara Dunka (prvi) | ||||||||
• 1805–1821 | Badi (zadnji) | ||||||||
Zakonodavstvo | Veliki savet[5] | ||||||||
Istorijska era | Rani moderni period | ||||||||
• Uspostavljen | 1504 | ||||||||
• Osvojio ga je Egipat | 14. jun 1821 | ||||||||
13. februar 1841. | |||||||||
Valuta | barter[c] | ||||||||
| |||||||||
Danas deo | Sudan Eritreja Etiopija | ||||||||
^ a. Muhamedu Aliju Egipatskom je dodeljena nenasledna uprava Sudana od 1841 od strane otomanskog firmana.[6]
^ b. Procena za celokupnu oblast koju obuhvata današnji Sudan.[7] ^ c. Fundžski sultanate nije imao kovanice i na pijacama nisu korišćene kovanice kao oblik plaćanja.[8] Frencuski hirurg J. C. Ponse, koji je posetio Senar 1699. godine, pominje upotrebu stranih kovanica kao što su španski reali.[9] |