Plaža
From Wikipedia, the free encyclopedia
Plaža je deo morske ili slatkovodne obale uređen za kupanje ljudi. Čestice koje čine plažu obično su napravljene od stena, kao što su pesak, šljunak, šindra, obluci, itd, ili od bioloških izvora, kao što su školjke mekušaca ili koralinske alge. Sedimenti se talože u različitim gustinama i strukturama, u zavisnosti od lokalnog delovanja talasa i vremena, stvarajući različite teksture, boje i gradijente ili slojeve materijala.
Iako se neke plaže formiraju na slatkovodnim lokacijama, većina plaža se nalazi u priobalnim područjima gde talasi ili struje talože i preobražavaju sedimente. Erozija i promena geologije plaža dešava se kroz prirodne procese, kao što su dejstvo talasa i ekstremna vremenska događanja. Tamo gde su uslovi vetra ispravni, plaže mogu biti pokrivene obalskim dinama koje pružaju zaštitu i regeneraciju plaže. Međutim, ove prirodne sile su postale ekstremnije zbog klimatskih promena, trajno menjajući plaže veoma brzom brzinom. Prema nekim procenama čak 50 procenata peščanih plaža na Zemlji će nestati do 2100. godine zbog porasta nivoa mora usled klimatskih promena.[2]
Peščane plaže zauzimaju oko jedne trećine globalnih obala.[2] Ove plaže su popularne za rekreaciju, igraju važnu ekonomsku i kulturnu ulogu — često pokreću lokalnu turističku industriju. Da bi podržale ovu upotrebu, neke plaže imaju infrastrukturu koju je napravio čovek, kao što su spasilačka mesta, svlačionice, tuševi, kolibe i barovi. One takođe mogu imati ugostiteljske objekte (kao što su odmarališta, kampovi, hoteli i restorani) u blizini, kako za stalne tako i za sezonske stanovnike.
Ljudski napori su značajno promenili plaže na globalnom nivou: direktni uticaji uključuju lošu građevinsku praksu na dinama i obalama, dok indirektni ljudski uticaji uključuju zagađenje vode, plastično zagađenje i eroziju obale usled porasta nivoa mora i klimatskih promena. Neke prakse upravljanja obalom su dizajnirane da očuvaju ili obnove prirodne procese na plaži, dok se neke plaže aktivno obnavljaju kroz prakse kao što je nadopuna plaža.[3][4]
Divlje plaže, poznate i kao nerazvijene ili neotkrivene plaže, nisu razvijene za turizam ili rekreaciju. Očuvane plaže su važni biomi sa važnom ulogom u vodenom ili morskom biodiverzitetu, kao što su mesta za razmnožavanje morskih kornjača ili mesta za gnežđenje morskih ptica ili pingvina. Očuvane plaže i njihove povezane dine važne su za zaštitu od ekstremnih vremenskih uslova za unutrašnje ekosisteme i ljudsku infrastrukturu.[2]