Patogenost
From Wikipedia, the free encyclopedia
Patogenost (grč. )[1] genetički je determinisano svojstvo (sposobnost) pojednih mikroorganizama (agenasa ili patogena), bakterija, virusa, gljivica, da izazovu bolest i...„relativno je retka osobina u svetu mikroorganizama. Do danas je opisano oko 40.000 vrsta bakterija, od kojih nekoliko stotina vrsta mogu izazvati oboljenje ljudi...“[2] Njihova sposobnost da proizvedu bolest povezana je sa njihovim karakteristikama koje su stekli tokom nastojanja da prežive u svom domaćinu. Domaćin može biti određena životinja, biljka, gljiva ili druga vrsta mikroba.
Srodan termin za patogenost je virulencija, koja se odnosi na stepen patogenosti određenog organizma, i neka vrsta je užeg termina u odnosu na patogensot.[3]
Na primer, određeni mikrobi koji izazivaju bolesti sposobni su da proizvode i oslobađaju toksine, upadaju u tkiva, nadmeću se za hranljive materije i sposobnost da potisnu imuni mehanizam svog domaćina. Mikrobne vrste koje su patogene su one koje izazivaju bolesti kao što su male boginje, zauške, boginje, rubeola, ebola, itd. Na primer, virus humane imunodeficijencije (HIV) koji izaziva HIV infekciju i sindrom stečene imunodeficijencije (AIDS) je sposoban da inficira ćelije u ljudskom imunološkom sistemu, npr. CD4+ T ćelije, makrofagi i dendritične ćelije. Oni ne samo da su u stanju da izbegnu imuni odgovor i mehanizam takvih ćelija. Oni su takođe sposobni da uđu u ove ćelije, razmnožavaju se i ubijaju.