Paleoindijanci
From Wikipedia, the free encyclopedia
Paleoindijanci, Paleo-indijanci ili Paleoamerikanci bili su prvi ljudi koji su kročili, i naknadno nastanili, Amerike tokom finalnih ledničkih epizoda kasnog pleistocenskog perioda. Prefiks „paleo” dolazi od grčkog prideva (παλαιός), sa značenjem „staro” ili „drevno”. Izraz „Paleoindijanci” odnosi se posebno na litijski period u zapadnoj hemisferi i razlikuje se od termina „paleolitički”.[1]
Tradicionalne teorije sugerišu da su lovci na velike životinje prešli Beringski tesnac iz severne Azije u Ameriku preko kopneno-ledenog mosta (Beringija). Ovaj most je postojao od 45.000 do 12.000 pne (pre 47.000–14.000 godina).[2] Male izolovane grupe lovaca-sakupljača migrirale su zajedno sa stadima velikih biljojeda daleko na Aljasku. Od oko 16.500 - 13.500 pne (pre oko 18.500 - 15.500 godina), koridori bez leda su se razvili duž obale Pacifika i dolina Severne Amerike.[3] To je dozvolilo životinjama, koje su sledili ljudi, da migriraju južno u unutrašnjost kontinenta. Ljudi su išli peške ili su koristili primitivne čamce duž obale. Tačni datumi i rute naseljavanja Novog sveta i dalje su predmet tekuće rasprave.[4]
Kameni alati, posebno vrhovi projektila i strugači, primarni su dokaz najranije ljudske aktivnosti u Americi. Arheolozi i antropolozi koriste preživele obrađene litijske alate za klasifikaciju kulturnih razdoblja.[5] Naučni dokazi vezuju autohtone Amerikance sa stanovništvom istočnog Sibira. Autohtoni narodi Amerike su povezani sa sibirskom populacijom jezičkim faktorima, raspodelom krvnih grupa i genetskom kompozicijom, na šta ukazuju molekularni podaci, kao što je DNK.[6] Postoje dokazi za najmanje dve odvojene migracije.[7] Od 8.000 do 7.000 godina pne (pre 10.000–9.000 godina) klima se stabilizovala. Tto je dovelo do porasta broja stanovnika i napretka litičke tehnologije, što je rezultiralo sedentarnim načinom života.