Neurorazvojni poremećaji
From Wikipedia, the free encyclopedia
Neurorazvojni poremećaji su grupa stanja koja počinju da ispoljavaju simptome u detinjstvu (ili razviću nervnog sistema). Prema Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje Američkog udruženja psihijatara, peto izdanje (DSM-5) objavljenom 2013. godine, ova stanja se generalno javljaju u ranom detinjstvu, obično pre nego što deca pođu u školu, i mogu da opstanu u odraslom dobu.[1] Ključna karakteristika svih ovih poremećaja je da negativno utiču na funkcionisanje osobe u jednom ili više domena života (ličnog, socijalnog, akademskog, profesionalnog) u zavisnosti od poremećaja i deficita koje je izazvao. Svi ovi poremećaji i njihovi nivoi oštećenja postoje u čitavom spektru, a pogođene osobe mogu iskusiti različite stepene simptoma i deficita, uprkos tome što imaju istu dijagnozu.[1][2]
Neurorazvojni poremećaj | |
---|---|
Specijalnosti | Psihijatrija, neurologija |
DSM-5 klasifikuje neurorazvojne poremećaje u šest sveobuhvatnih grupa.
- Intelektualni poremećaj (poremećaj intelektualnog razvoja)
- Poremećaji u komunikaciji
- Poremećaj autističnog spektra (ASD)
- Poremećaj nedostatka pažnje/hiperaktivnosti (ADHD)
- Neurorazvojni motorički poremećaji
- Specifični poremećaji učenja
Ovi poremećaji su obično komorbidna stanja, što znači da osoba pogođena jednim od ovih poremećaja obično ispunjava kriterijume za još neki poremećaj.[1][2]