![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/76/Vasculitic_neuropathy_-_plastics_-_intermed_mag.jpg/640px-Vasculitic_neuropathy_-_plastics_-_intermed_mag.jpg&w=640&q=50)
Neuropatija
From Wikipedia, the free encyclopedia
Neuropatija je bolest perifernog nervnog sistema koja se prostire od korenova kičmene moždine do slobodnih nervnih završetaka perifernih nerava. Prvi, i najčešći simptomi oštećenja nerava kod neuropatije su: smanjen osećaj, praćen trnjenjem, maravinjanjem i žarenjem u nožnim prstima ili stopalima, slabost u mišićima, promene u organima za varenje (npr nadutost, mučnina, proliv), problemi sa pražnjenjem bešike, i potencijom, koji ako se na vreme ne otkriju i terapijski, makar zaleče, progrediraju u teško kliničko stanje. Bolesnik, zbog toga ima sve izraženije tegobe, postaje nespretan u hodu, jer stopala pri pokretima zapinju o podlogu, i sve manje u mogućnosti da obavlja precizne pokrete prstima.
Neuropatija | |
---|---|
![]() | |
Histološki preparat vaskularnih promena kod neuropatije | |
Klasifikacija i spoljašnji resursi | |
Specijalnost | неурологија |
MKB-10 | G64, G90.0 |
MKB-9-CM | 356.0, 356.8 |
DiseasesDB | 9850 |
MedlinePlus | 000593 |
MeSH | D010523 |
U opštoj populaciji učestalost bolesti se kreće između 11 i 20%. Neuropatije se mogu javiti u bilo kom životnom dobu, značajno češće posle 60 godine života.
Neuropatija može nastati akutno (poliradikuloneuritis, porfirijska polineuropatija, infektivni polineuritis, polineuropatija nakon primljene vakcine ili seruma, toksična polineuropatija), subakutno (alkoholna polineuropatija, uremična, toksična) i hronična (šećerna bolest, hereditarna).[1]