Neolitska revolucija
From Wikipedia, the free encyclopedia
Neolitska revolucija je prva poljoprivredna revolucija — prelazak sa lovačko-sakupljačkog načina života na bavljenje poljoprivredom i sedelački način života.[1] Arheološki podaci ukazuju na to da su se različiti oblici domestikacije biljaka i životinja[2] pojavili nezavisno u šest odvojenih lokusa širom sveta, sa najranijim poznatim tragovima pronađenim širom tropskih i suptropskih oblasti jugozapdne i južne Azije, severne i centralne Afrike i Centralne Amerike starim otprilike 10.000—7.000 godina.[3] Pojam neolitska revolucija 1920. godine uvodi Australijski istoričar i arheolog Čajld da bi opisao prvu veliku poljoprivrednu transformaciju.[4][5][6]
Neolitska revolucija uključivala je mnogo više od jednostavnog usvajanja ograničenog seta tehnika za proizvodnju hrane.[2][7] Male, pokretljive grupe lovaca-sakupljača koje su do tada dominirale ljudskom istorijom transformišu se u sedelačka društva sa izgrađenim selima i kasnije gradovima. Primena specijalizovanih tehnika za kultivisanje useva (npr. sistema za navodnjavanje) i skladištenje radikalno je promenila njihovu prirodnu sredinu i omogućila proizvodnju viška hrane. Ovakav razvoj događaja obezbedio je bazu za nastanak naselja sa velikom gustinom naseljenosti, društvene podele rada, ekonomije razmene dobara i trgovine, umetnosti, arhitekture, kulture, centralizovanih administracija i političkih struktura, hijerarhijskih ideologija, vlasništva, itd. što Ver naziva Urbana revolucija.
Ovi razvoji, koji se ponekad nazivaju i neolitski paket, pružili su osnovu za centralizovane uprave i političke strukture, hijerarhijske ideologije, depersonalizovane sisteme znanja (npr. pisanje), naseobine velike gustine, specijalizaciju i podelu rada, više trgovine, razvoj neprenosivih umetnosti i arhitekture i većeg vlasništva nad nekretninama. Najstarija poznata civilizacija razvila se u Sumeru u južnoj Mezopotamiji (oko 6.500 godina pre sadašnjosti); njen nastanak najavio je i početak bronzanog doba.[8]
Odnos gore navedenih neolitskih karakteristika prema početku poljoprivrede, njihov redosled nastajanja i empirijski odnos jednih prema drugima na različitim neolitskim nalazištima ostaje predmet akademske debate i varira od mesta do mesta, pre nego da je ishod univerzalnih zakona društvene evolucije.[9][10] Levant je video prve razvoje neolitske revolucije od oko 10.000 godina pre nove ere, nakon čega su usledila nalazišta u širem Plodnom polumesecu.