Konzervativni judaizam
From Wikipedia, the free encyclopedia
Konzervativni judaizam (poznat kao masorti judaizam izvan Severne Amerike) je jevrejski religiozni pokret koji smatra da autoritet jevrejskog zakona i tradicije proizlazi prevashodno iz saglasnosti naroda i zajednice kroz generacije, pre nego od božanskog otkrivenja. Zbog toga se židovski zakon, ili halaha, smatra obavezujućim ali i podložnim istorijskom razvoju. Konzervativni rabinat koristi moderna istorijsko-kritička istraživanja, a ne samo tradicionalne metode i izvore, i daje veliku težinu svojoj kongregaciji prilikom određivanja svog stava po pitanjima prakse. Pokret svoj pristup smatra autentičnim i najprikladnijim nastavkom halahičkog diskursa, održavajući istovremeno predanost primljenim formama i fleksibilnost u njihovoj interpretaciji. On se takođe odražava strogih teoloških definicija, bez konsenzusa po pitanjima vere i uz podršku pluralizma u znatnoj meri.
Iako pokret sebe smatra naslednikom pozitivno-istorijske škole rabina Zeharija Frankela u Evropi iz 19. veka, konzervativni judaizam se u potpunosti institucionalizovao samo u Sjedinjenim Državama tokom sredine 20. veka. Njegov najveći centar danas je Severna Amerika, gde je njegov glavni kongregativni ogranak Ujedinjena sinagoga konzervativnog judaizma, a njujorško Jevrejsko teološko semenište Amerike deluje kao najveće rabinsko semenište. Globalno povezane organizacije su ujedinjene u okviru krovne organizacije Masorti Olami. Konzervativni judaizam je treći po veličini jevrejski religiozni pokret u svetu, za koji se procenjuje da predstavlja blizu 1,1 miliona ljudi, čime je obuhvaćeno preko 600.000 registrovanih odraslih pripadnika kongregacija i mnoštvo drugih koji se identifikuju sa pokretom mada nisu članovi.