Istorija Etiopije
From Wikipedia, the free encyclopedia
Članak pokriva praistoriju i istoriju Etiopije od njenog nastanka kao carstva pod Aksumima do njenog trenutnog oblika kao Savezne Demokratske Republike Etiopije, kao i istoriju drugih područja u današnjoj Etiopiji, poput Afarskog trougla. Etiopsko carstvo (Abisinija) prvo su osnovali Etiopljani na Etiopskoj visoravni. Zbog migracije i imperijalne ekspanzije, ono je preraslo u brojne druge prvenstveno afroazijske zajednice, uključujući Oromo, Amharce, Somalce, Tigrejce, Afarce, Sidame, Gurage, Agaue i Harare, između ostalih.
Jedno od najranijih kraljevstava koja su došla na vlast na ovoj teritoriji bilo je kraljevstvo Damot u 10. veku p. n. e., koje je osnovalo svoj glavni grad u Jehi. U prvom veku nove ere, Aksumitsko kraljevstvo se učvrstilo u Tigrajskoj oblasti sa glavnim gradom u Aksumu i preraslo u veliku silu na Crvenom moru, pokorilo je Jemen i Meroz i prešlo u hrišćanstvo početkom četvrtog veka. Aksumitsko carstvo je propalo s porastom islama na arapskom poluostrvu, koje je polako odstupilo od trgovine sa hrišćanskim Aksumom, te je on vremenom je postao izolovan, došlo je do pada privre i Aksumske komercijalne dominacije nad regionom.[1] Aksumiti su ustupili mesto dinastiji Zagaj, koja je osnovala novu prestonicu na Lalibeli, pre nego što je u 13. veku ustupila mesto Solomonskoj dinastiji. Tokom ranog solomonskog perioda Etiopija je prošla kroz vojne reforme i carsku ekspanziju zbog čega je dominirala Afričkim rogom. U ovo vreme stigli su i portugalski misionari.
Godine 1529, osvajanje Abisinije (Futuh al-Habaš) od strane osmanskog savezničkog muslimanskog Adal sultanata opustošilo je visoravan, i odvraćeni su samo portugalskom intervencijom. Kako su zaraćene strane bile oslabljene ratom, Oromo narod je bio u stanju da se proširi u visoravan, osvojivši ostatke Adal sultanata i da prodre duboko na sever. Portugalsko prisustvo se takođe povećalo, dok su Osmanlije počele da prodiru u sadašnju Eritreju, stvarajući Habeš ajalet. Portugalci su u Etiopiju doveli moderno oružje i baroknu arhitekturu, a 1622. godine su cara Susenjosa konvertovali u katolicizam, pokrenuvši građanski rat koji je završio njegovom abdikacijom i proterivanjem svih katolika iz Etiopije. Novi glavni grad osnovan je u Gondaru 1632. godine, i usledio je period mira i prosperiteta sve dok zemlju nisu razoli vojni diktatori u 18. veku tokom Epohe prinčeva.
Etiopija je ponovno ujedinjena 1855. godine pod Tevodrosom , čime počinje moderna istorija Etiopije. Njegovu vladavinu pratio je Johannes koji je ubijen u akciji 1889. Pod Menelikom Etiopija je započela transformaciju u dobro organizovan tehnološki napredak i strukturu kakvu država sada ima. Etiopija se takođe proširila na jug i istok, osvajanjem zapadnog Oroma (danas Šoan Oroma), Sidama, Guraga, Volajta i drugih grupa, što je rezultiralo granicama moderne Etiopije. Etiopija se oduprla italijanskoj invaziji 1896. godine, te su je evropske sile priznale kao legitimnu državu. Do ubrzane modernizacije je došlo pod Menelikom i Hajlom Selasijom. Italija je pokrenula drugu invaziju 1935. godine. Tokom 1935—1941. Etiopija je bila pod italijanskom okupacijom. Zajednička snage Britanaca i etiopskih pobunjenika uspele su da oteraju Italijane iz zemlje 1941. godine, a na presto je vraćen Hajle Selasije. Etiopija i Eritreja su se ujedinile u federaciju, ali kada je Hajle Selasije 1961. godine okončao federaciju i Eritreju učinio provincijom Etiopije, izbio je 30-godišnji Eritrejski rat za nezavisnost. Eritreja je ponovo stekla nezavisnost nakon referenduma 1993. godine.
Hajle Selasije je svrgnut 1974. godine i na vlast je došao vojni Derg režim. Godine 1977. je zemlju napala Somalija, pokušavajući da anektira oblast Ogaden, ali su napad odbile etiopske, sovjetske i kubanske snage. Tokom 1977. i 1978. godini, vlada je mučila ili ubila stotine hiljada osumnjičenih neprijatelja u Crvenom teroru. Etiopija je 1984. godine doživela glad, kojom je usmrćeno milion ljudi, i vođen je građanski rat, koji je rezultirao padom Derga 1991. godine. To je rezultiralo osnivanjem Savezne demokratske republike pod Melesom Zenavijem. Etiopija ostaje osiromašena, ali je njena ekonomija postala jedna od najbrže rastućih na svetu.[2]