From Wikipedia, the free encyclopedia
Hereford je britanska rasa goveda koja potiče iz okruga Herefordšir, u Vest Midlands regionu Engleske.[1][2] Ova raza je izvezena u mnoge zemlje, a širom sveta ima više od pet miliona čistokrvnih Herefordskih goveda u preko pedeset zemalja.[3] Izvozna trgovina Herefordskim govedima započela je iz Velike Britanije 1817. godine, počevši od Kentakija u Sjedinjenim Državama,[4] proširivši se širom Sjedinjenih Država i Kanade preko Meksika do zemalja sa velikim uzgojem govedine u Južnoj Americi. Danas Herefordsko govedo dominira na svetskoj sceni od Australije do ruskih stepa. Ona se mogu naći u Izraelu, Japanu, širom kontinentalne Evrope i Skandinavije, u umerenim delovima Australije, Kanade, Sjedinjenih Država, Kazahstana i Rusije, u centru i istoku Argentine, Urugvaju, Čileu i Novom Zelandu, gde čine najveći deo registrovane stoke.[5] Ima ih širom Brazila,[6] a isto tako se nalaze i u nekim zemljama Južne Afrike[7] (uglavnom u Južnoj Africi, Zambiji i Zimbabveu). Prvobitno su našla na veliku popularnost među rančarima američkog jugozapada, što je svedočanstvo o postojanosti pasmine; Iako potiču iz hladne, vlažne Britanije, ova rase se dokazala da uspeva u mnogo oštrijim klimama na gotovo svim kontinentima.
Konzervacioni status | Najmanja zabrinutost |
---|---|
Zemlja porekla | Herefordšir, Engleska |
Upotreba | Govedina |
Svojstva | |
Težina |
|
Visina |
|
Krzno | Crven, beo |
Status rofova | Beo |
|
Svetski Herefordski savet[8] je baziran u Ujedinjenom Kraljevstvu. Trenutno postoji 17 zemalja članica sa 20 Herefordovih društava i 10 zemalja koje nisu članice, sa ukupno osam društava.[9] U Sjedinjenim Američkim Državama, zvanična Herefordska organizacija i registar pasmine je Američko Herefordsko udruženje. To je drugo po veličini društvo ove vrste u toj zemlji.[10]
Do 18. veka, goveda sa područja Herefordšira bila su slična drugoj stoci južne Engleske. Bila su potpuno crvena s belim prekidima, slično modernim pasminama Severnog Devona i Saseksa. Tokom 18. i početkom 19. veka, druga stoka (uglavnom Šorthorni) korišćena je za pravljenje nove vrste tegleće i goveđe stoke koja je u početku varirala u boji. Postojala su različita stada od žute do sive i svetlo smeđe boje, sa različitom zastupljenosti bele. Međutim, krajem 18. veka belo lice karakteristično za modernu pasminu bilo je dobro utvrđeno, a moderna boja uspostavljena je tokom 19. veka.[11]
Hereford se i danas vidi u ruralnom regionu Herefordšira[12] i istaknut je na poljoprivrednim sajmovima.[13][14][15] Prvi uvoz Hereforda u Sjedinjene Države odvio se oko 1817. godine posredstvom političara Henrija Kleja, a veći uvoz pasmine počeo je tokom 1840-ih.[16][17]
Bezrogo herefordsko govedo je varijanta Hereforda bez rogova sa prirodnom genetskom mutacijom odabranom u posebnu pasminu iz 1889. godine.[18]
Stočar iz Ajove Voren Gamon iskoristio je ideju o uzgoju bezrogog Hereforda i pokrenuo registar sa 11 goveda koja su prirodno imala to svojstvo. Američka asocijacija za bezroge hereforde (APHA) je formirana 1910. godine. Američka bezroga herefordska pasmina i američka herefordska pasmina su kombinovane od 1995. godine pod okriljem Američkog herefordskog udruženja.[19]
U Australiji je rasa poznata kao pol herefordsko govedo.[20][21]
Mnogi sojevi Hereforda su koristili druge rase goveda za unos željenih karakteristika, što je dovelo do promena u rasi u celini. Međutim, neki sojevi su držani odvojeno i zadržali su karakteristike ranije rase, kao što su izdržljivost i štedljivost.[22] Tradicionalni Hereford se sada tretira kao manjinska rasa vredna za genetsku konzervaciju.[23]
Rak oka (karcinom skvamoznih ćelija oka) se javlja u Herefordima, naročito u zemljama sa stalnom jakom sunčevom svetlošću i među onima koje preferiraju osobine niskog nivoa crvene pigmentacije oko oka.[24][25][26] Studije karcinoma oka kod goveda Hereford u SAD i Kanadi pokazale su da su pigmenti kapaka i korneosklera nasledni i da verovatno smanjiju rizik od raka.[27] Vaginalni prolaps se smatra naslednim problemom, mada na njega može uticati i ishrana.[28][29] Drugi problem je izložena koža na vimenu koja je svetlo pigmentisana i tako podložna opekotinama od sunca.
Poznato je da se patuljastost javlja kod goveda Hereford, uzrokovana autozomno recesivnim genom.[30] Jednaka pojava kod junica i bikova znači da se patuljastost ne smatra polnom karakteristikom.[31]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.