Hadžiluk
From Wikipedia, the free encyclopedia
Hadžiluk ili hadž (arap. [Ḥaǧǧ]), godišnje je hodočašće muslimana u Meku, i predstavlja jedan od pet stubova islama.
Svaki punoletni musliman po verskom zakonu dužan je bar jednom u životu, ako je sposoban, da ode na hadžiluk. Obavezu ne moraju ispuniti robovi i oni koji su poremećenog uma. Takođe, hadžiluk nije obavezan za one koji zbog manjka životnih sredstava ne mogu da priušte put ili životinju za nošenje tereta.[1][2]
Kaže se da je Muhamed rekao da je hodočašće neka vrsta kazne. Razlog za to je činjenica da hadžiluk može pasti u bilo kojoj sezoni, a najteže je leti i tegobe putovanja znaju biti za mnoge hodočasnike fatalne.
Hadž je peti stub islama. Ono se vrši tokom prvih deset dana zulhidže (dvanaesti mesec islamskog kalendara).
Hadž se sastoji iz:
- puta u Meku;
- dolaska u Meku;
- svetkovine hadžiluka.
Ono obuhvata devet osnovnih obreda:
- oblačenje ihrama „odore osvećenja“;
- tavafa ili obilaženje Kabe;
- stajanje na visoravni Arafat;
- noćenje u Muzdelifi;
- “kamenovanje”
- (kurban / prinošenje žrtve)