![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/57/Fsharp_logo.png/640px-Fsharp_logo.png&w=640&q=50)
F Sharp
From Wikipedia, the free encyclopedia
je strogo tipiziran programski jezik sa otvorenim () kodom pod licencom i prvoklasni jezik u programskom okruženju Vizuelnog Studia.[1] Razvijen je kao implementacija jezgra programskog jezika [2] pod uticajem programskih jezika , , , i .[3] Ovo je programski jezik sa izraženim funkcionalnim karakteristikama, ali podržava i druge programske paradigme poput imperativne i objektno-orijentisane.[4]
![]() | |
Originalni naziv | |
Izgovara se | Fi šarp |
Pojavio se | 2005. |
Autor(i) | |
Dizajner(i) | , |
Aktuelna verzija | 4.0.1.20 |
Uticaji | , , , , , , |
Uticao na | , , , |
Operativni sistemi | |
Licenca | licenca |
Veb-sajt | fsharp.org |
је izražajan i koncizan.[1] Služi za pisanje jednostavnih kodova koji će rešavati kompleksne probleme.[1] Iz poslovne perspektive, glavna uloga -a je da smanji vreme potrebno za realizaciju analitičkih softverskih komponenti u savremenom preduzeću.[1] Snaga -a leži u svedenoj sintaksi koja omogućava laku čitljivost koda, kao i efikasan razvoj programa koji zahtevaju primenu složenih matematičkih algoritama.[4] Omogućava brzo generalisanje prototipova kao i njihovu brzu transformaciju u produktivni kod.[4] Omogućava da programeri direktnije sprovode svoje algoritme (manje koda za čitanje i održavanje, kao i brza igrada prototipova). Korišćenjem programskog jezika kao osnovnog jezika mogu se lako kreirati domensko specifični jezici () što ga čini pogodnim za naučno – istraživačke primene.[4] Studije slučaja i prijave korisnika pokazuju da stroga tipiziranost programskog jezika smanjuje softverske greške.[1]
Kod napisan u jeziku možemo lako paralelizovati, što je veoma značajno kod računara sa više jezgara.[4] poseduje medernu kompilaciju do izvornog koda.[1] Brzina izvršavanja rezultujućeg koda je mnogo veća no kod jezika kao što su , ili , a u pojedinim slučajevima značajno brža od programskog jezika .[1] Koristeći interaktivno, kod se može odmah izvršiti bez prvog kompajliranja, što omogućava tečnije istraživanje problema. Programeri mogu koristiti interaktivno kako bi iterativno pobošali algoritme.[1] Kod će se izvršavati i na 32-bitnom i na 64-bitnim sistemima uz korišćenje upustva za odgovarajuce arhitekture.[1]
možemo koristiti na , , , i ostalim platformama.[1] On je kompatibilan sa svim ostalim jezicima, što znači da program može da koristi sve biblioteke.[4] Biblioteka napisana u -u može se koristiti u bilo kojoj ili aplikaciji razvijenoj na platformi.[4]