From Wikipedia, the free encyclopedia
Evakuacija ranjenika i bolesnika plovnim sredstvima u NOB vršena je raznim brodovima na moru i rekama, u manjem obimu, odmah od početku ustanka a u većem nakon kapitulacije Italije i ulaska u poslednju godinu ratovanja. Ovaj oblik evakuacije postepeno se sve više širio što je NOB dobijala veći zamah. U Hvarskom kanalu između Hvara i Makarskog primorja ranjenici i bolesnici su povremeno prebacivani manjim brodovima pretežno noću. Mornarica NOV i PJ imala je samo jedan sanitetski brod „Marin II”, tako da je najveći broj evakuacija obavljan improvizovanim plovilima, ne tako retko u sklopu prevoza jedinica i ratnog materijala.[1]
Evakuacija ranjenika plovnim sredstvima u NOB imala je tri značajna cilja:
Upotreba plovnih sredstava u NOV masovnije je započela posle kapitulacije Italije, jer su se znatno proširile mogućnosti evakuacije ranjenika i bolesnika morem i rekama. Evekuacija brodovima je najviše obavljana u Dalmaciji, prvo prema Braču, Hvaru i Visu, a postom sa Visa za južnu Italiju, u Bari.
Nakon što je od 2 do 3. oktobra 1943. parobrodom „Bakar” izvršena prva veća evakuacija 25 teških ranjenika u Bari, Brodovima Mornarice NOVJ sa Visa su evakuisanli u južnu Italiju desetina hiljada ranjenika i bolesnika, i oko 35.000 rekonvalescenata, žena i dece na Sinaj i u severnu Afriku.
Mornarice NOV i POJ plovila je sa ranjenicima i bolesnicima, zbegom i partizanima, oslanjajući se, prvenstveno, na svoja borbena sredstva a ponekad i na pratnju naoružanih brodova (NB) Mornarice NOVJ prihvatajući borbu u nepovoljnim uslovima, i uz rizik nastavljajući plovidbu prema Visu.
Isto tako, bila je složena i zaštita evakuacije ranjenika i bolesnika 26. divizije za vreme desantnih operacija na Mljet, Korčulu, Brač, Hvar i Šoltu. Ranjenici su, obično, prebacivani zajedno s ostalim jedinicama, i zaštitu su vršili NB, nešto i saveznici (sa Brača).
Za vreme italijanske ofanzive „Albija” na Biokovu, u partizansku bolnicu na Hvar prebačeno je 10 partizana. U drugoj italijanskoj ofanzivi u Makarskom primorju, u julu 1943, prebačeno je sa Biokova na Hvar oko 200 lica (zbeg i ranjenici).[2]
Kako se Jadranskim morem plovilo svakodnevno, danju i noću, obično pod zaštitom savezničke avijacije i ratnih brodova, zbog slabe zaštite stradao je bolnički brod „Marin II”, koji je napadnut i potopljen na ulazu u Višku luku 11. maja 1944. U njemu je tom priliko stradalo 49 ranjenika i 8 članova posade.
Na minu u Tivatskom zalivu naleto je parobrod „Cetinje” 10. decembra 1944. Poginulo je oko 90 ranjenika, bolesnika i članova posade, a spaseno samo 9.
Na reci Savi 17. aprila 1945, prevozeći ranjenike iz Brčkog za Sremsku Mitrovicu, naleteo je na minu putnički brod „Kasija Miletić” i potonuo zajedno s drvaricom, šlepom za transport drvene građe. Od 220 ljudi, posade i putnika, spasilo se svega 17, dok se 203 utopila.[3]
Meču najvažnije probleme u evakuaciji ranjenika i bolesnika plocvnim sredstvima treba navesti sleće:
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.