![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/2a/Ressort_de_compression.jpg/640px-Ressort_de_compression.jpg&w=640&q=50)
Elastičnost (fizika)
From Wikipedia, the free encyclopedia
Elastičnost (franc. : rastezljivost, gipkost < naučni lat. , od grč. ἐλαύνεıν: gurati; vući) je svojstvo čvrstih tela (materijala) da pod uticajem spoljašnje sile menjaju svoj oblik ili zapreminu i da se, nakon prestanka njenog delovanja, vraćaju u prvotan oblik. Povezanost naprezanja i deformacije tela opisuje Hukov zakon.[1]
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/2a/Ressort_de_compression.jpg/320px-Ressort_de_compression.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/a9/%C4%8Cvrsto%C4%87a1.jpg/640px-%C4%8Cvrsto%C4%87a1.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/0f/Axial_stress_noavg.svg/320px-Axial_stress_noavg.svg.png)
Fizički razlozi za elastično ponašanje mogu da budu veoma različiti za različite materijale. Kod metala, atomske rešetke menjaju veličinu i oblik pri primeni sile (kad se dodaje energija u sistem). Kad prestane dejstvo sile, rešetka se vrača u svoje prvobitno niskoenergetsko stanje. Kod gume i drugih polimera, elastičnost je uzrokovana istezanjem polimernih lanaca primenjenom silom.
Perfektna elastičnost je aproksimacija stvarnog sveta. Najelastičnija tela u modernoj nauci su izrađena od kvarcnih vlakana i fosforne bronze, ali čak ni ona nisu perfektno elastična. Perfektno elastično telo je idealni koncept. Većina materijala koji poseduju elastična svojstva u praksi ostaju elastična samo do stupnja veoma malih deformacija. U inženjerstvu, količina elastičnosti materijala se određuje pomoću dva tipa parametara materijala. Prvi tip parametara se naziva modul, i njime se meri količina sile po jedinici površine neophodna da se ostvari data količina deformacije. SI jedinica modula je paskal (). Veće vrednosti modula tipično daju indikaciju da se materijal teže može deformisati. Drugi tip parametara meri elastični limit, maksimalni stres koji se može javiti u materijalu pre početka permanentne deformacije. Njegova SI jedinica je isto tako paskal ().
Pri opisivanju relativne elastičnosti dva materijala, razmatraju se moduli i elastični limiti. Guma tipično ima nizak modul i teži da se puno rasteže (drugim rečima, gumeni predmeti imaju visok elastični limit) i stoga je guma elastičnija od metala (visoki moduli i niski elastični limiti).