![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/58/Max_Slevogt_-_Der_S%25C3%25A4nger_Francisco_d%2527Andrade_als_Don_Giovanni_in_Mozarts_Oper_-_Google_Art_Project.jpg/640px-Max_Slevogt_-_Der_S%25C3%25A4nger_Francisco_d%2527Andrade_als_Don_Giovanni_in_Mozarts_Oper_-_Google_Art_Project.jpg&w=640&q=50)
Don Đovani (opera)
оперско дело / From Wikipedia, the free encyclopedia
Don Điovani (K.527; potpuni naziv: Il dissoluto punito, ossia il Don Giovanni, doslovno "Kažnjeni razvratnik, ili Don Điovani") je opera u dva čina sa muzikom Volfganga Amadeusa Mocarta[5][6][7] i libretom Lorenza da Pontea. Premijerno je izvedena u praškom Državnom pozorištu, 29. oktobra 1787.[8] Don Điovani se smatra jednom od najvećih opera svih vremena[9] i pokazala se plodnom temom za komentar sama po sebi; kritičarka Fiona Madoks opisala ju je kao jedno od Mozartovih „tri remek-dela s libretima Da Ponta”.[10]
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/cc/Don_%C4%90ovani%2C_Opera_SNP%2C_Natalija_Voronkina%2C_Sa%C5%A1a_%C5%A0tuli%C4%87%2C_Jelena_Kon%C4%8Dar%2C_foto_M._Polzovi%C4%87.jpg/640px-Don_%C4%90ovani%2C_Opera_SNP%2C_Natalija_Voronkina%2C_Sa%C5%A1a_%C5%A0tuli%C4%87%2C_Jelena_Kon%C4%8Dar%2C_foto_M._Polzovi%C4%87.jpg)
Don Đovani | |
---|---|
Opera: V. A. Mocart | |
![]() | |
Libreto | Lorenzo Da Ponte[2][3][4] |
Jezik | Italijanski |
Premijera |
Don Điovani se naširoko smatra jednim od najvećih muzičkih dela ikad komponovanim, a od opera zasnovanih na legendi o Don Huanu Don Điovani se smatra da je bez premca. Da Ponteov libreto je, poput mnogih iz tog vremena, opisan kao : „” značeći razigran, komičan, i „” označavajući operski tekst (skraćenica od „”). Mocart ga je u svoj katalog uneo kao „opera bufa”.[11]
Kao deo standardnog operskog repertorara, Don Điovani je tokom pet sezona 2011/12 do 2015/16 bila deveta na Operabase[12][13][14] spisku najviše izvođenih opera širom sveta.[15] Takođe se pokazala kao plodna tema za pisce i filozofe. Danski filozof Seren Kirkegor je napisao dug esej u svojoj knjizi (Ili/ili) u kojoj tvrdi da je Mocartov Don Điovani najsavršenija opera ikad napisana. Finale, u kojem Don Điovanni odbija da se pokaje, je postao zadivljujuća filozofska i artistička tema za mnoge pisce uključujući Džordža Bernarda Šoa, koji u delu Čovek i superčovek parodira operu (sa eksplicitnim spominjanjem Mocartovih nota za finalnu scenu između Komendatorea i Don Điovanija). Filmska adaptacija opere se pojavila pod naslovom Don Điovani 1979. i režirana je od strane Džozefa Losija. Neki od velikih Don Điovanija na opernim pozornicama su bili basevi Ecio Pinca, Čezare Siepi i Norman Teigl, te baritoni Ditrih Fišer-Kiskau i Tomas Hapson.