Dinastija Toungu
From Wikipedia, the free encyclopedia
Dinastija Toungu (burm. , ), takođe poznata kao obnovljena Toungu dinastija, bila je vladajuća dinastija Burme (Mjanmara) od sredine 16. veka do 1752. godine. Njeni rani kraljevi Tabinšvehti i Bainaung uspeli su da ponovo ujedine teritorije Paganskog kraljevstva prvi put od 1287. godine i da prvi put inkorporiraju države Šan. Na svom vrhuncu, Prvo Toungu carstvo takođe je obuhvatalo Manipur, kineske Šan države, Sijam i Lan Sang. Ali najveće carstvo u istoriji jugoistočne Azije propalo je 18 godina nakon Bajinaungove smrti 1581. godine.
Dinastija Toungu တောင်ငူမင်းဆက် | |||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1510–1752 | |||||||||||||||||||||||||||
Toungoo Empire at its greatest extent (1580) | |||||||||||||||||||||||||||
Status | Carstvo | ||||||||||||||||||||||||||
Prestonica | Toungu (Taungu) (1510–39) Pegu (Bago) (1539–99) Ava (Inva) (1599–1613) Pegu (Bago) (1613–35) Ava (Inva) (1635–1752) | ||||||||||||||||||||||||||
Zajednički jezici | Zvanični Burmanski | ||||||||||||||||||||||||||
Religija | Zvanična teravadski budizam Manjiske | ||||||||||||||||||||||||||
Vlada | Monarhija | ||||||||||||||||||||||||||
• 1530–50 | Tabinšvehti | ||||||||||||||||||||||||||
• 1550–81 | Bajinaung | ||||||||||||||||||||||||||
• 1605–28 | Anaukpetlun | ||||||||||||||||||||||||||
• 1629–48 | Talun | ||||||||||||||||||||||||||
• 1733–52 | Mahadamaraza Dipadi | ||||||||||||||||||||||||||
Zakonodavstvo | Hlutav | ||||||||||||||||||||||||||
Istorija | |||||||||||||||||||||||||||
• Osnivanje dinastije | 1485 | ||||||||||||||||||||||||||
• Nezavisnost od Ave | 16. oktobar 1510 | ||||||||||||||||||||||||||
• Prvo Toungu carstvo | 1510–99 | ||||||||||||||||||||||||||
• Obnovljeno Taungu carstvo | 1599–1752 | ||||||||||||||||||||||||||
• Kraj dinastije | 23. mart 1752 | ||||||||||||||||||||||||||
Površina | |||||||||||||||||||||||||||
1580 | 1.550.000 km2 (600.000 sq mi) | ||||||||||||||||||||||||||
1650 | 750.000 km2 (290.000 sq mi) | ||||||||||||||||||||||||||
Populacija | |||||||||||||||||||||||||||
• 1580 | 6.000.000 | ||||||||||||||||||||||||||
• 1650 | 3.000.000 | ||||||||||||||||||||||||||
Valuta | Ganza kjat i srebrni kjat | ||||||||||||||||||||||||||
|
Dinastija se brzo pregrupisala pod vođstvom Njaungjan Mina i njegovog sina Anaukpetluna, koji su uspeli da obnove manje kraljevstvo, kojim se lakše upravljalo, a koje je obuhvatalo Donju Burmu, Gornju Burmu, države Šan i Lan Na do 1622. godine. Kraljevi obnovljene Toungu države, sad sa sedištem u Avi (Invi), stvorili su pravni i politički sistem čije će se osnovne karakteristike nastaviti i tokom dinastije Konbaung sve do 19. veka. Kruna je u potpunosti zamenila nasledna poglavarstva imenovanim guvernerstvima u celoj dolini Iravadija i u velikoj meri smanjila nasledna prava šanskih poglavara. Njegove trgovinske i sekularne administrativne reforme stimulisale su prosperitetnu ekonomiju tokom više od 80 godina.
Kraljevstvo je ušlo u fazu postepenog opadanja zbog „palatne vladavine” svojih kraljeva. Počev od 1720-ih godina, kraljevstvo je bilo pod napadima naroda Meitei na reci Čindvin i pobunom u Čijang Maju. Racije Meitea pojačale su se 1730-ih, dosežući u sve dublje delove centralne Burme. Godine 1740. Moni u Donjoj Burmi započeli su pobunu, osnovavši Obnovljeno kraljevstvo Hantavadi. Hantavadske armije zauzele su Invu 1752. godine i okončale 266-godišnju dinastiju Toungu.