Kaspar David Fridrih je rođen kao šesto od desetero djece u Grajfsvaldu, lučkom gradiću u Švedskoj Pomeraniji koji su Prusianektirali1815. god. Detinjstvo mu je obeleženo tragedijom: majka mu je umrla kad mu je bilo sedam godina, mlađa mu je sestra umrla sa samo dvadeset meseci, a brat se utopio pokušavajući mu spase život u nesreći na klizanju. Studirao je kod J. G. Kvistropa na kopenhagenskoj Akademiji umetnosti, jednoj od najvažnijih u Evropi, a potom se preselio u Drezden (1798). Zajedno s Filipom Otom Rundgeom, Kaspar Fridrih je važan i za književni krug oko Hajnriha fon Klajsta, Novalisa i drugih nemačkih romantičarskih književnika. Njegovim slikama su se divili prijatelj Gete, a otkupljivao ih je pruski kralj Fridrih Vilhelm , na nagovor petnaestogodišnjeg princa, koji je kasnije postao Fridrih Vilhelm , a kupovali su ih i car Nikola i veliki knez Aleksandar.
Uprkos toga Fridrih je umro u siromaštvu, i to „napola lud”.[2] Sahranjen je na groblju Svetog trojstva u Drezdenu.
Nisam toliko slab da podlegnem zahtevima svog vremena koje je u suprotnosti s mojim uverenjima. Ja stvorim čauru oko sebe i puštam da drugi urade to isto. Ostaviću vremenu da pokaže šta će od toga biti: sjajni leptir ili crv.
Proslavljen je tek u kasnom 19. veku, a do 1920-ih njegove slike su otkrili ekspresionisti, a 1930-ih i nadrealisti i egzistencijalisti. Usponom nacizma ranih 1930-ih isticana je njegova vrednost, a padom nacizma palo je i zanimanje za njegove slike jer su doživljavane kao nacionalističke. Tek je 1970-ih K. D. Fridrih ponovno priznat kao ikona nemačkog romantičarskog pokreta i slikar međunarodnog značaja.
Prva dela K. D. Fridrih je radio u sepiji i crtežu, a u ulju ostvaruje impozantni (Krst u planini). Najveći domet postiže u krajolicima, magličastim marinama, prizorima brodova, stena, ledenih santi, gotskih ruševina, i to stvaranjem određene atmosfere, služeći se simboličnim elementima (Brodolom Nade; Krajolik s dugom; Grejsvaldska luka). Naročitu pažnju je poklanjao nijansama boja. U Fridrihovim slikama čovek je često smešten u omalovažavajućem položaju naspram dominantnog krajolika (Lutalica iznad mora magle) koji, po rečima istoričara Kristofera Džona Marija, „upravlja gledaočevim pogledom prema metafičkim dimenzijama”.[4]
Njegov savremenik, francuski kipar David d'Anže (1788–1856) ga je opisao kao čoveka koji je pronašao „tragediju krajolika”.[5]
Ono što slikari krajolika vide u stotinu stupnjeva okolne prirode pokušavaju bez milosti utisnuti u vidik od 45 stupnjeva. Nadalje, ono što je u prirodi razdvojeno velikim prostorima, ugužvano je u prostor koji se preliva i preopterećuje oko, stvarajući neugodan i neukusan uticaj na gledaoca.
—Mitchell, Timothy (1984). „Caspar David Friedrich's der Watzmann: German Romantic Landscape Painting and Historical Geology”. The Art Bulletin. 66 (3): 452—464. JSTOR3050447. doi:10.2307/3050447.
Krajolik s dugom, 1810, 59 × 84.5cm, nepoznata lokacija.
Opatija među drvećem, 1810, 110.4 × 171cm, Sve-državna galerija, Berlin.
Miller, Philip B. (1974). „Anxiety and Abstraction: Kleist and Brentano on Caspar David Friedrich”. Art Journal. 33 (3): 205—210. JSTOR775783. doi:10.2307/775783.
Boele, Vincent; Asvarishch, Boris (2008), Boele, Vincent; Foppema, Femke, ур., Caspar David Friedrich and the German Romantic Landscape, Amsterdam: Hermitage Amsterdam, ISBN978-90-400-8568-0
Boime, Albert (1990), Art in an Age of Bonapartism, 1800–1815: A Social History of Modern Art, 2, Chicago: University of Chicago Press, ISBN978-0-226-06335-5
Busch, Werner (2003), Caspar David Friedrich: Ästhetik und Religion, Munich: C.H. Beck, ISBN978-3-406-50308-5
Dahlenburg, Birgit; Carsten, Spitzer (2005), „Major Depression and Stroke in Caspar David Friedrich”, Ур.: Bogousslavsky, Julien; Boller, François, Neurological Disorders in Famous Artists, Frontiers of Neurology and Neuroscience, 19, Basel: S. Karger AG (Switzerland), стр.112—120, ISBN978-3-8055-7914-8, doi:10.1159/000085609
Grave, Johannes (2012), Caspar David Friedrich, London: Prestel, ISBN978-3791346281
Griffiths, Antony; Carey, Francis (1994), German Printmaking in the Age of Goethe, London: British Museum Press, ISBN978-0-7141-1659-4
Guillaud, Maurice; Guillaud, Jacqueline, ур. (1985), Caspar David Friedrich, line and transparency – Exhibition catalogue, Centre Culturel du Marais, Paris, New York: Rizzoli International Publications, ISBN978-0-8478-5408-0
Friedrich, Caspar David (1984), Hinz, Sigrid, ур., Caspar David Friedrich in Briefen und Bekenntnissen, Berlin: Henschelverlag, ISBN978-3-8077-0019-9
Hofmann, Werner (2000), Caspar David Friedrich, London: Thames & Hudson, ISBN978-0-500-09295-8
Johnston, Catherine; Leppien, Helmut R.; Monrad, Kasper (1999), Baltic Light: Early Open-Air Painting in Denmark and North Germany, New Haven: Yale University Press, ISBN978-0-300-08166-4
Koerner, Joseph Leo (1990), Caspar David Friedrich and the Subject of Landscape, New Haven: Yale University Press, ISBN978-1-86189-439-7
Rosenblum, Robert; Asvarishch, Boris I. (1990), Rewald, Sabine, ур., The Romantic Vision of Caspar David Friedrich: Paintings and Drawings from the U.S.S.R, New York: Metropolitan Museum of Art, ISBN978-0-87099-603-0 (essays)
Rosenblum, Robert (1975), Modern Painting and the Northern Romantic Tradition: Friedrich to Rothko, New York: Harper & Row, ISBN978-0-06-430057-5
Siegel, Linda (1978), Caspar David Friedrich and the Age of German Romanticism, Boston: Branden Publishing Co, ISBN978-0-8283-1659-0
Vaughan, William (1972), Caspar David Friedrich, 1774–1840: Romantic Landscape Painting in Dresden – Catalogue of an Exhibition Held at the Tate Gallery, London, 6 September – 16 October 1972, London: Tate Gallery, ISBN978-0-900874-36-9
Vaughan, William (1980), German Romantic Painting, New Haven: Yale University Press, ISBN978-0-300-02387-9
Vaughan, William (2004), Friedrich, Oxford Oxfordshire: Phaidon Press, ISBN978-0-7148-4060-4
Werner, Christoph (2006), Um ewig einst zu leben. Caspar David Friedrich und Joseph Mallord William Turner (на језику: German), Weimar: Bertuch Verlag, ISBN978-3-937601-34-2CS1 одржавање: Непрепознат језик (веза)
Forster-Hahn, Françoise (март 1976). „Recent Scholarship on Caspar David Friedrich”. The Art Bulletin. 58 (1). JSTOR3049469.CS1 одржавање: Формат датума (веза)
Grewe, Cordula (мај 2006). „Heaven on Earth: Cordula Grewe on Caspar David Friedrich”. Artforum International. 44 (9).CS1 одржавање: Формат датума (веза)
Miller, Philip B. (1974). „Anxiety and Abstraction: Kleist and Brentano on Caspar David Friedrich”. Art Journal. 33 (3). JSTOR775782.
Mitchell, Timothy (септембар 1984). „Caspar David Friedrich's Der Watzmann: German Romantic Landscape Painting and Historical Geology”. The Art Bulletin. 66 (3). JSTOR3050447.CS1 одржавање: Формат датума (веза)