![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/20/Asparagins%25C3%25A4ure_-_Aspartic_acid.svg/langsr-640px-Asparagins%25C3%25A4ure_-_Aspartic_acid.svg.png&w=640&q=50)
Asparaginska kiselina
From Wikipedia, the free encyclopedia
Asparaginska kiselina, ili aspartična kiselina, (skraćenice: ili ; ili predstavlja bilo asparaginsku kiselinu ili asparagin)[4] je α-amino kiselina sa hemijskom formulom . Karboksilatni anjon asparaginske kiseline je poznat kao aspartat. L-izomer aspartata je jedna od 20 proteinskih amino kiselina, i.e. strukturnih blokova proteina. Njegovi kodoni su i .
Кратке чињенице Nazivi, Identifikacija ...
![]() | |
![]() | |
Nazivi | |
---|---|
nazivs
| |
Drugi nazivi
Amino-sukcinska kiselina, aspartična kiselina[1] | |
Identifikacija | |
broj |
|
3D model () |
|
Abrevijacija | |
100.000.265 | |
MeSH | Aspartic+acid |
Svojstva | |
Hemijska formula |
|
Molarna masa | |
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje materijala (na 25 ° [77 °], 100 ). | |
![]() ![]() ![]() | |
Reference infokutije | |
Затвори
Asparaginska kiselina, zajedno sa glutaminskom kiselinom, je klasifikovana kao kisela amino kiselina sa vrednošču od 4.0. Aspartat je sveprisutan u biosintezi. Kao kod svih amino kiselina, lokacija protona kiseline zavisi od vrednosti rastvora i kristalizacionih uslova.