Aritmetička sredina
From Wikipedia, the free encyclopedia
Aritmetička sredina ili prosek je pojam iz statistike. Ona se računa za skup brojeva kao količnik zbira članova i broja članova skupa. U matematičkoj notaciji aritmetička sredina je:
[1] Kolekcija je često skup rezultata eksperimenta ili opservacione studije, ili često skup rezultata iz ankete. Termin „aritmetička sredina“ je poželjniji u nekim kontekstima u matematici i statistici, jer pomaže da se razlikuje od drugih proseka, kao što su geometrijska sredina[2][3] i harmonska sredina.[4][5]
Pored matematike i statistike, aritmetička sredina se često koristi u mnogim različitim oblastima kao što su ekonomija, antropologija i istorija, a u izvesnoj meri se koristi u skoro svim akademskim oblastima. Na primer, dohodak po glavi stanovnika je aritmetički prosečan prihod stanovništva jedne nacije.
Iako se aritmetička sredina često koristi za izveštavanje o centralnim tendencijama, ona nije robusna statistika, što znači da na nju u velikoj meri utiču eksterne vrednosti (vrednosti koje su mnogo veće ili manje od većine vrednosti). Za iskrivljene raspodele, kao što je raspodela prihoda za koju su prihodi nekoliko ljudi znatno veći od prihoda većine ljudi, aritmetička sredina se možda neće poklapati sa nečijim pojmom „sredine“, a robusna statistika, kao što je medijana, može dati bolji opis centralne tendencije.