Alfa čestica
From Wikipedia, the free encyclopedia
Alfa čestica je čestica koja se sastoji od dva protona i dva neutrona. Od jezgra helijuma se razlikuje samo svojom velikom brzinom kretanja. Najčešća kinetička energija alfa-čestice je 5 , odnosno brzina 15 000 . Označava se 2+ ili 242+. Ukupan spin alfa-čestice je nula, pa je ona bozon.
Kompozicija | 2 protona, 2 neutrons |
---|---|
Statistike | Bozonski |
Simbol | α, α2+, 2+ |
Masa | 6973664465723000000♠6,644657230(82)×10−27 kg[1] 7000400150617912700♠4,001506179127(63) u 7000372737937800000♠3,727379378(23) GeV/c2 |
Naelektrisanje | 2 e |
Spin | 0[2] |
Prirodno nastaje alfa raspadom radioaktivnih atomskih jezgara. Kinetička energija (brzina kretanja) alfa-čestice zavisi od atomskog jezgra iz kojeg je emitovana pa je, na primer, doseg alfa-čestice emitovane iz bizmuta-283, u vazduhu pri normalnom pritisku i sobnoj temperaturi, 4,7 cm, a iz polonijuma-218 je 8,5 cm.[3] Struja alfa-čestica (alfa-zračenje) vrlo brzo gubi kinetičku energiju zbog jakog jonizujućeg delovanja i ne prodire duboko u materiju (zaustavlja je običan list papira).
Masa alfa čestice je 6,644656 × 10-27 , što odgovara anihilacijskoj energiji od 3,72738 . Alfa-čestice se šire brzinom od oko 1/20 brzine svetlosti, što je dovoljno sporo da mogu relativno dugo međudelovati sa materijom. Zato imaju jako jonizujuće delovanje. Zbog svoje će se veličine brzo sudariti s nekim od atoma i izgubiti energiju, pa im je doseg mali (nekoliko cm), a zaustavlja ih već koža ili komad papira. Ako se unesu u telo hranom ili udisanjem, mogu biti opasne zbog svog jakog jonizujućeg delovanja.[4]