From Wikipedia, the free encyclopedia
O Amerika Sāmoa o le Teritori o le Iunaite Sitete o Amerika mai le tausaga e 1900 se'ia o'o mai i le taimi nei. O Amerika Sāmoa o se atunu‘u Polenīsia i le vasa o le Pasefika. E 60,000 tagata e nonofo i Amerika Sāmoa. E fitu motu o Amerika Sāmoa. O Tutuila le motu pito tele i Amerika Sāmoa, na so'o ai lea o Ta'ū. ‘O motu o Manua’a e pito i sasa’e ma e aofia ai motu e tolu o Ta'ū, Ofu, ma Olosega. O motu o Ofu ma Olosega ua ta’ua o le uso tama’ita’i taluai o lo la’ua va e laitiiti i lo’o le 300 iata le papa’u o le aau. E 60 maila le va o Manu'a ma Tutuila. Ua lafulemu lona laueleele ma ua tele vaitafe. E maualuluga ia motu uma ma le mauga. O le faitau aofa’i o tagata i Tutuila pe tusa ma le 55,876.
| ||||
Konetineta | Oseania | |||
Peresitene | [] | |||
Aofai o Tagata | 55,689 (2018) | |||
Eria Aofai | 77 mi2 | |||
Laumua | Pago Pago | |||
Gagana tetele | Peretania(igilisi), Sāmoa | |||
Tupe | Tala (USD) | |||
Sone o Taimi | UTC-11 | |||
Valaauina Tulafono | +1 684 | |||
'Upega o Feso'ota'iga (Initaneti) | .as | |||
O le vaega o Sāmoa e pule ai Amerika. |
O le faitau aofai o tagata o Amerika Sāmoa, e pei ona faamatalaina e le CIA o Fuainumera Faamauina, na faatatauina i le 2018 e avea 50,826 tagata.[1] ‘O Pagopago ‘o le laumua o Amerika Sāmoa. E iai Pagopago i le motu Tutuila i Amerika Sāmoa. E tele fale oloa ma fale o le malo, ma fale sa i lenei aai. E iai fo'i fale tetele i Pagopago. 'O 'Pagopago fo'i, e to'atele atu tagata e nonofo ai nai lō le fuanūmera o tagata e nonofo 'i le motu o Ta‘ū. O Pagopago le taulaga pito tele o Amerika Sāmoa, i le motu o Tutuila. E 3,656 tagata e nonofo i totonu o le taulaga o Pagopago. O Pagopago e tu ai ofisa o le Malo ma fale pisinisi tetele o le atunuu. O Amerika Sāmoa e le o se atunuu kolone a le malo tele o Amerika, ae o le teritori o le Iunaite Setete. Talu le tausaga 1899 ua pule e le Unaite Setete o Amerika i motu o Amerika Sāmoa. O lea sootaga ua mafai ai e Amerika Sāmoa ona fai ana ia lava faaiuga, mo se faataitaiga, e filifili e Amerika Sāmoa lana kovana ma le lutena kovana.
O lona tau e vevela. O Amerika Sāmoa ma ona siosiomaga i le pasefika o ni nofoaga e le malu puipuia mai i mafuie atonu e mafai pe le mafai foi ona tupu ai se Sunami. E masani ona tutupu afā i le vaitau timuga umi lava (Oketopa-Me) ae pu’upu’u le vaitau mālūlū ma le mago (Iuni-Setema).[2]
Tala faasolopito o Amerika Sāmoa:[4]
O su’esu’ega i tala eli i le nofoaga o To’aga i Ofu, e fa’amaonia ai sa nonofo mau tagata iina mo le 3,000 tausaga.[5] O Saua i le motu o Ta'ū, o se tasi lea o nofoaga sa ulua’i nofoia i le atu Polenisia, mā ua talitonuina o le tupuaga lea o tagata Samoa ma isi aganuu o le atu Polenisia.
O le uluai fesootaiga faamauina ma tagata Europa na tulai mai i le 1722, ina ua vaaia e le tagata folau Holani o Iakopo Rokeuaina ni isi o motu. Na sosoo mai ai lea ma alii Farani o Louis Antoine de Bougainville i le 1768 ma Jean-François de La Pérouse i le 1787. Na taunuu mai le uluai misionare Kerisiano mai Europa le alii Peretania o Ioane Viliamu mai le Lonetona Misionare Sosaiete (LMS) i le 1830. Na sisi e le Taitai o le Neivi a Amerika o Benjamin F. Tilley le fu’a Amerika i le Aega i Sogelau ia Aperila 17, 1900, ma tuu atu ai Amerika Sāmoa i lalo o le vaaiga a le Neivi a le Iunaite Setete mai le 1900 i le 1951.[6]
O tagata totino o Amerika Sāmoa o US Nationals.[12][14]
O le taulaga tele i Amerika Sāmoa o Pagopago. O lo'o iai le fale o le malo i Utulei. O aai tetele foi ia: Tāfuna, Pago Pago, Nu'uuli, 'Ili'ili.[15] E 6 motu o Amerika Sāmoa e'aina, 'ae 2 motu e le nnofo ai ni. O motu o Samoa o se vaega o Polenisia ma na aīnā e tagata i le silia ma le 3,000 tausaga. O motu nei e 2,600 maila Sautesisifo o Hawai'i, 1,800 maila Matuisasa'e o Aotearoa, ma e ta’oto felata‘i ma le Laina o Aso Fa'avāomalo. O atumotu o Samoa e aofia ai le Teritori o Amerika Samoa ma le Malo Tuto‘atasi o Samoa (Samoa i Sisifo). E na‘o Amerika Samoa le Teritori o le Iunaite Setete e ī Saute o le Ekueta, e aofia ai motu mai maugamū e lima ma motu ‘amu e lua. Mai sisifo i sasa‘e, o nei motu o Tutuila, tama’i motu tuaoi o Aunu’u, ma motu e tolu o Manu'a-Ofu, Olosega ma Ta'ū. O ona ele’ele e 76 maila fa’atafafā ma le faitau aofa’i o tagata pe tusa ma le 55,000 (2010), e nonofo i le motu o Tutuila.
Ua vaevaeina le malo o Amerika Sāmoa i ni itumalo se 3: Itumalo i Sasa'e, Itumalo i Sisifo, ma le Itumalo o Manu'a.[12]
O le Mauga o Lata, o le nofoaga pito i sili ona maualuga i’inei i Amerika Sāmoa (3,170 futu/966mita), ma e ta’atia tonu lava i le ogatotonu o le motu o Ta'ū.[8]
O Amerika Sāmoa e i totonu o le itulagi o le Pasefika i Saute, e i le va o le Ekueta ma le Tropic of Capricorn. O lona tau e vevela. O le tulaga o le ea e mafanafana toe vevela i le tausaga atoa ma e susū foi le ea. E timu soo ma e a umi lava e po'o ni nai minute po'o aso uma foi. O tausaga ta'itasi e masani ona fuatia i le 125-inisi i nofoaga aupito mamago i le pe a ma le 300-inisi i mauga aupito i maualuluga.[16]
E fitu motu:[12]
Ua na'o Sāmoa lava se tasi o atunuu, i se fuainumera itiiti o atunuu i le lalolagi e ola faatasi ai le togotogo saina ma le togotogo mumu. Pau lava isi atunu'u e maua uma ai nei laau e lua o ola faatasi o Niu Sila, Niu Kaletonia, Fiti ma isi aunu'u o le Pasefika. E taua ma e tulaga ese ma e tatau ona puipuia. O le mea lea e ala ai ona tele le naunau mai o Ofisa ole Malo Tele i togatogo i lauleele vaia. E ese le taua o le la’au lenei o le Lauie i tagata Sāmoa. O pala i Nu'uuli ma Leone ua iloga o ni laueleele vaia aupito taua ia e tatau ona puipuia ma faaleleia mo tuptulaga o i luma.
O pe'a o nisi nei o meaola e mauagofie i le vaomatua i Sāmoa ma vaega eseese o Amerika Sāmoa. E lapopo’a tele e oo lava i le 3 futu le lautele o le 'apa'au.[17] O pe'a na o le pau lea o le manu e lele o le ituaiga mamele e o mai lava mai Amerika Sāmoa.
E puipui e le Paka Fa’asao o Amerika Sāmoa pe’a, a’au, vaomatua ma le aganuu Sāmoa. O le Paka Fa’asao o Amerika Sāmoa na o le pau lea o le paka a le Iunaite Setete e i saute o le Ekueta.[19][20][21] O le Motu o Pola o se nofoaga puipuia e ofaga i at manufelelei i luga o le sami. O pe’a o nisi nei o meaola e mauagofie i le vaomatua i Sāmoa ma vaega eseese o Amerika Sāmoa.[22] E afa o le Paka Fa'asao a Amerika Sāmoa o lo o iai i Manu'a. O Manu'a o lo o aumau ai le tele o manufelelei e lē maua i Tutuila—le segaula, segaolevao, ma le Spotless crake.[23]
E tupu le ‘amu i ogasami mafanafana o le teropika. E silia ma le 900 ituaiga i’a e maua i le ā’au i Amerika Sāmoa.[24] E silia ma le 35 ituaiga manulele ese'ese o le lotoifale e ofaga i totonu o lenei paka fa'asao.[25] E maua pe'a ma e pau foi lea o se meaola e patino lona tupu'aga ia Amerika Sāmoa.[26]
E fitu National Natural Landmarks iinei i Amerika Sāmoa sa mafai ona faatulagaina i le 1972:[27]
Sa tumau pea Amerika Sāmoa i faigamalo a le Iunaite Setete mai le 1900. I le 1977 na maua ai e 'Amerika Sāmoa le avanoa e filifilia ai fa’apalota sa latou lava Kovana. O Amerika Samoa e le o se malo kolone ae o le teritori o le Iunaite Setete. I le sainia ai fo’i o le feagaiga i le va o Amerika Sāmoa ma le Iunaite Setete o Amerika, o iina na faavae mai ai lenei mafutaga, ae le’i faapea na mafua mai i ni faiga faamiliteli, ma o le avea ai o Amerika Sāmoa o se vaega o le aiga o le Iunaite Setete o Amerika, o se faaiuga sa iloiloina e ona lava tagata. O Amerika Sāmoa o se Teritori "unincorporated and unorganized" o le Iunaite Setete.[12][28]
O aganu’u eseese o le Polenisia na afua mai i Amerika Sāmoa. O le ala lea o loo feso’ota’i ai ālaga’oa ma talafa’asolopito o Amerika Sāmoa, ma ua iloga ai le maumaututu o lana aganu’u ua silia nei ma le 3,000 tausaga.
Ona o Amerika Sāmoa ose teritori, ole mea lea e matuā taua tele ai le vai i ana tu ma aganu'u. E taua le vasa ile tau o atu-motu, ma e feso'ota'i ai motu ta'itasi ma isi oganu'u ile lalolagi. E taua fo'i auā o le isi lea ala o mea taumafa mo tagata Sāmoa ma ose isi fo'i lea o itu fa'apitoa i mea tau i fa'afiafiaga i tagata nu'u ma e asiasi mai. Ole mamafa o timuga i luga o atu-motu e fesoasoani tele ile fa'aolaolaina o la'au tōtō, ma o vai i luga ole fogāeleele e taua tele mo tagata Sāmoa. Ole olaga sa masani ai Sāmoa ma lona fa'alagolago i mea nate maua ua amata nei ona fesuia'i malie talu ai le ulufale mai o tu fa'a-Eulope, ae maise lava le mea tau tupe.
O le atunu'u nei o Amerika Samoa e le tele lava se ese'esega ma le atunu'u o Samoa i sisifo. Talu ai o tagata palalagi sa fa'apea ona o mai ma fa'aleaga va a ia motu e lua o Sāmoa, fa'apenei lava o lo'o lelei mea uma. O le Gagana fa'a Sāmoa sa fa'apea ona pasi mai i a tatou tua'a i talatu'u, o le mea na e tele ai isi atunu'u e ta'i tutusa a latou gagana ma le gagana fa'asamoa. E pei la o le gagana a tagata Tuvalu, ai sea ea le mea e tutusa ai isi upu a tagata Tuvalu ma tagata Sāmoa? Ae e ese'ese lava nei nu'u? Talu ai e leai ni tusitusiga fa'amaufailoga ai pe ta'u atu ai o tagata Tuvalu e o mai mai i Sāmoa. Ae o le latou gagana, ma talatu'u. O le mea tonu lava lena e ta'ua ai tagata Pasefika, atoa ma tagata Samoa i le upu faaperetaniaina: The Navigators. Po'o tagata malaga i luga o vasa.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.