Šamaš-šum-ukin

Shamash-shum-ukin je bio kralj Babilona od 668. do 648. pne.

Drevna Mezopotamija
Eufrat – Tigris
Asirologija
Gradovi / kraljevstva
Sumer: Uruk – Ur – Eridu
Kish – Lagaš – Nippur
Akadsko Carstvo: Akkad
Babilon – Isin – Susa
Asirija: Assur – Niniva
Dur-Sharrukin – Nimrud
Babilonija – Kaldeja
Elam – Amoriti
Huriti – Mitanni
Kasiti – Urartu
Kronologija
Sumerski kraljevi
Asirski kraljevi
Babilonski kraljevi
Jezik
Klinasto pismo
Sumerski – Akadski
Elamski – Hurijski
Mitologija
Enûma Elish
Gilgameš – Marduk

Shamash-shum-ukin se rodio kao drugi sin asirskog kralja Asarhadona. Godine 672. pne. je umro njegov stariji brat i prijestonasljednik Sin-iddina-apla. Iako je Shamash-shum-ukin po nasljednom redu trebao postati prijestonasljednikom, Asarhadon je odlučio da tu titulu prenese na svog mlađeg sina Asurbanipala, čijim je vojničkim i administrativnim sposobnostima bio impresioniran. Kako bi izbjegao sukob između braće, a i u dogovoru s vodećim plemićima i službenicima, Shamash-shum-ukina je imenovao kraljem Babilona.

Tri godine kasnije je Asarhadon umro prilikom pohoda na pobunjeni Egipat. Dio dvora u Ninivi je htio postaviti Shamash-shum-ukina na čelo Carstva, ali je odlučna akcija kraljice-majke Zakutu (Naqi'a) to spriječila i Asurbanipal je špreuzeo prijestolje.

Shamash-shum-ukin je bio prvi u teoriji samostalni kralj Babilona nakon što je njegov djed Sanherib 689. pne. grad uništio prilikom gušenja pobune. Asarhadon je nešto kasnije ponovno podigao grad, a imenovanje novog kralja - člana vladajuće asirske dinastije - je trebalo Babilonce smiriti, a istovremeno učvrstiti asirsku vlast u Babiloniji.

U stvarnosti je Shamash-shum-ukin imao prilično ograničenu vlast. Ur i mezopotamsko primorje (obala Perzijskog zaljeva) su bili neposredno potčinjeni Asurbanipalu, a u Nippuru je postojao i snažan asirski garnizon. Teritorija pod Shamsh-shum-ukinovom vlašću je, pak, uz Babilon sadržavala gradove Borsippa, Kutha i Sippar.

Iako je ispočetka bio u dobrim odnosima sa svojim mlađim bratom, Shamash-shum-ukin je s vremenom potpao pod sve veći utjecaj babilonskih i kaldejski prinčeva te sebe počeo smatrati legitimnim nasljednikom drevnog babilonskog kraljevstva koje se nekoć bilo prostiralo duž Plodnog polumjeseca. Tako je u službenog korespondenciji svog brata počeo nazivati svojim vazalom.

Nakon što je Asurbanipal godine 653. pne. uništio otpadničku elamsku vojsku, a da sam nije za odmazdu ušao u Elam, Shamash-shum-ukin je to shvatio kao znak bratove slabosti. U maju 652. pne. je , uz pomoć Elama te kaldejskih i arapskih plemena digao ustanak.

Ustanici nisu uspjeli otjerati Asirce iz Mezopotamije, pa su Babilon i Borsippa dvije godine kasnije pali pod opsadu od strane Asurbanipala. Opsada Babilona je potrajala dvije godine, a na kraju su građani Babilona osjetili toliku glad da su se odali kanibalizmu. Grad se konačno predao 648. pne. Sam Shamash-shum-ukin je odlučio da se neće predati, te je zapalio palaču i bacio se u nju.

Nakon osvajanja grada, Asurbanipal je kao babilonskog kralja odabrao lokalnog velmožu po imenu Kandalanu, a koji je na tom mjestu ostao sljedećih dvadeset godina. Dio historičara, međutim, vjeruje da je Kandalanu ustvari bilo tek babilonsko ime za Asurbanipala.

Priča o dramatičnom završetku Shamash-shum-ukina je, pak, došla do antičkih pisaca gdje je njen protagonist dobio ime Sardanapal. Ironijom sudbine, antički, a i mnogi kasniji pisci su Sardanapala postovjetili sa Shamash-shum-ukinovim bratom i suparnikom Asurbanipalom.

Eksterni linkovi

• ABC 15 Arhivirano 2013-01-01 na Wayback Machine-u: Chronicle Concerning the Reign of Šamaš-šuma-ukin

Prethodi: Esarhaddon

Kralj Babilona 668–648. pne.

Slijedi: Kandalanu