From Wikipedia, the free encyclopedia
Čečenski jezik (нохчийн мотт; ISO 639-3: che) jezik kojim na Kavkazu, u Čečeniji govori oko 1.2 milijuna ljudi. Zajedno s još nekim jezicima, spada u sjeveroistočnokavkaske jezike, u žu nahsku skupinu.
Povijesno se koristilo arapsko pismo, ćirilica i latinica. Zbog velikog broja glasova koje ima čečenski, sva su ta pisma relativno neodgovarajuća.
U posljednje vrijeme se pokušava standardizirati čečenska latinica, i postoji nekoliko različitih verzija zapisivanja. Službeno pismo u Čečenskoj republici je ćirilica.
Čečenski je poznat po izrazito velikom broju suglasnika (preko 30, što je karakteristika mnogih jezika na Kavkazu), ali i po velikom broju samoglasnika i dvoglasa (27). Broj varira prema narječju i načinu analize.
Plozivi (kao u gruzijskom, npr.) imaju tri tipa: bezvučni, glotalizirani (označeni s apostrofom ʼ) i zvučni; shema suglasnika:
bilabijalni | alveolarni | palatalni | velarni | uvularni | faringalni | glotalni | |
---|---|---|---|---|---|---|---|
ploziv | p pʼ b | t tʼ d | k kʼ g | q qʼ | w | ʼ | |
frikativ | (f) v | s z | š ž | x gh | hw | h | |
slivenik | c cʼ | č čʼ | |||||
nazal | m | n | |||||
lateral | l, r, rh |
|
Čečenski posjeduje sustav sljedećih padeža: nominativ, ergativ, genitiv, dativ, alativ (koristi se za neke indirektne objekte), instrumental, lativ, i komparativ (u izrazima "X je bolji od Y", umjesto "od-Y" koristi se ovaj padež).
Imenice imaju 6 rodova (u nekim opisima 4). Od toga su dva za ljudska bića (muški, ženski), a ostali su za životinje i neživa bića. Različiti rodovi koriste različite markere po sljedećem sustavu:
rod | muški | ženski | J-rod | B-rod | D-rod | BD-rod |
---|---|---|---|---|---|---|
jednina | v - | j - | j - | b - | d - | b - |
množina | b - | b - | j - | b - | d - | d- |
primjer | veša "brat" |
jiša "sestra" |
phwaagal "zec" |
laatta "zemlja" |
maalx "sunce" |
jyett "krava" |
Imenice muškog i ženskog roda počinju s v-, odnosno j- u jednini i množini; neke imenice mogu biti i muškog i ženskog roda, ovisno o tome koga predstavljaju (npr. nazivi zanimanja, općenito "osoba" i sl.). Nekoliko imenica za ljude pripada ostalim rodovima.
Postoji 10 deklinacijskih klasa, koje se razlikuju po različitim umecima u padežima različitim od nominativa, i po promjeni osnove (prijeglasu). Primjer promjene imenice (ča "medvjed"):
nom. | erg. | gen. | dat. | ala. | ins. | lat. | kom. | |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|
jednina | ča | čanuo | čan | čana | čanie | čaca | čax | čal |
množina | čerčii | čerčaša | čerčiin | čerčašna | čerčaška | čerčašca | čerčiax | čerčial |
Tvorba množine je obično nepravilna.
Čečenski razlikuje inkluzivne ("mi, uključujući i tebe") i ekskluzivne ("mi, bez tebe") zamjenice u prvom licu množine. Markeri roda u jednini ovise o spolu osobe na koju se odnosi zamjenica.
lice, broj | nom. | erg. | gen. | dat. | ala. | ins. | lat. | kom. | marker roda |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1. jd. | so | as(a) | san | suuna | soega | soeca | sox | sol | v / j |
2. jd. | hwo | ahw(a) | hwan | hwuuna | hwoega | hwoeca | hwox | hwol | v / j |
3. jd. | i,iza | cuo | cynan | cuuna | cynga | cynca | cunax | cul | v / j |
1. eks. mn. | txo | ooxa | txan | txuuna | txoega | txoeca | txox | txol | d |
1. ink. mn. | vai | vai | vain | vaina | vaiga | vaica | vaix | vail | d |
2. mn. | šu | aš(a) | šun | šuna | šyga | šyca | šux | šul | d |
3. mn. | yš | caara | ceeran | caarna | caerga | caerca | caarax | caaral | b |
Pridjevi se slažu s imenicama po padežu, ali imaju samo dva različita oblika (npr. dikan "dobar"):
Pridjevi nemaju promjenu po rodu. Ako se pridjev koristi kao imenica, tada ima punu promjenu po padežima i broju.
Glagoli se ne mijenjaju po glagolskim licima, ali oko 30% glagola se mijenja po rodu, uz pomoć prefiksiranih markera roda (npr. uoža- "pasti"):
Glagol u čečenskom ima 4 osnovna oblika (ako zanemarimo promjenu po rodu):
Uz pomoć tih oblika i različitih oblika pomoćnog glagola "biti" se tvore sljedeća vremena (primjeri za glagol -aax- "živjeti"; v- je oznaka roda):
Čečenski je ergativan jezik, tj. subjekt neprijelaznog glagola je u nominativu:
Ako je glagol prijelazan:
Osnovni red riječi je subjekt-objekt-glagol (SOV).
Čečenski ima tek oko 3000 izvornih riječi; ostatak su posuđenice iz brojnih jezika: arapskog, perzijskog, turskog i, od ruskog osvajanja Kavkaza, naročito ruskog. Čečenski dijeli osnovni rječnik (u smislu usporednica) sa srodnim jezicima:
Usporednice su nađene (ipak, o ovom ne postoji slaganje svih stručnjaka) s hurijskim i urartskim jezikom, izumrlim jezicima koji su se govorili prije par tisuća godina.
Nekoliko riječi, prikazane s različitim usporednicama:
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.