Vladislav I.
From Wikipedia, the free encyclopedia
From Wikipedia, the free encyclopedia
Vladislav I. Jagelović (Krakov, 1424 – Varna, 1444) bio je Kralj Poljske od 1434. i Ugarsko-hrvatski Kralj od 1440., do svoje smrti u Bitci kod Varne.
| Vladislav I. Jagelović Władysław III Jagiełło Warneńczyk I. Ulászló | |
|---|---|
 | |
Rex Poloniae  | |
| Vladavina | 1434 – 1444 |
| Krunidba | Wawelska katedrala, 25. jula 1434 |
| Prethodnik | Władysław II Jagiełło |
| Nasljednik | Kazimierz IV Jagiellończyk Poljski interregnum (1444–1447) |
Velevojvoda Litve  | |
| Vladavina | 1434 – 1444 |
| Prethodnik | Władysław II Jagiełło |
| Nasljednik | Kazimierz IV Jagiellończyk |
Rex Hungarorum i Rex Croatorum .svg){kind=small} | |
| Vladavina | 1440 – 1444 |
| Krunidba | Visegrád, 15. maja 1440. |
| Prethodnik | Albrecht II. von Habsburg |
| Nasljednik | Ladislaus V. von Habsburg |
| Supruga | (nema) |
| Djeca | (nema) |
| Dinastija | Jagelovići |
| Otac | Władysław II Jagiełło |
| Majka | Sofija Alšaniška |
| Rođenje | 31. 10. 1424. Krakov, (Kraljevina Poljska) |
| Smrt | 10. 11. 1444. (dob: 20).svg){kind=small} Varna (Osmansko Carstvo) |
| Pokop | (ne postoji) |
| Vjera | katolicizam |
Na poljskom je poznat kao Władysław III Warneńczyk, na češkom i slovačkom kao Vladislav I., na bugarskom kao Vladislav Varnenčik (Владислав Варненчик), na litavskom kao Vladislovas III, a na mađarskom kao I. Ulászló.
Njegov kraljevski naslov je bio:
Vladislav se rodio kao prvorođenac Vladislava II., poljskoga kralja iz doma Jagelovića. Na prijestolje je došao u desetoj godini, te je okružen skupinom savjetnika koju je predvodio kardinal Zbigniew Oleśnicki, koji je nastojao zadržati svoj položaj na dvoru. Ipak, mladi kralj i njegova ambiciozna majka Sofija Alšaniška, bili su svjesni da imaju i protivnike. Unatoč sporazumima što ih je Vladislav Jagelović sklopio s poljskim velikašima kako bi osigurao nasljedstvo svojim sinovima, oporba je htjela na poljsko prijestolje dovesti Fridrika II. Brandenburškog, koji se bio zaručio Hedvigom, Vladislavovom kćerkom iz drugoga braka. Zavjera je prekinuta princezinom smrću, a kružile su glasine da ju je otrovala Sofija Alšaniška.
Vladavina mladoga kralja od samog je početka bila teška. Već je njegovu krunidbu prekinuo neprijateljski raspoložen plemić Spytko od Melsztyna. Uobičajene počasti građana sljedećega dana izostale su zbog sukoba svjetovnih i ckrvenih vlasti. Ni kasnije Vladislavov utjecaj nije bio velik zbog moći koju je imao kardinal Oleśnicki. Kraljev se položaj nije popravilo ni nakon saziva sabora u Piotrkówu 1438., koji je četrnaestgodišnjega kralja proglasio punoljetnim.
Takvo se stanje nastavilo sve do 1440. kad je Vladislavu ponuđena ugarska-hrvatska kruna. Njezino prihvaćanje donosilo je i brojne probleme povezane s osmanskom opasnošću. S druge strane, udovica posljednjega hrvatsko-ugarskog kralja, Alberta II. Habsburgovca, Elizabeta, nastojala je zadržati krunu za svoje još nerođeno dijete. Vladislav je ipak prihvatio krunu, što je dovelo do dvogodišnjeg građanskog rata s Elizabetom. Pritom mu je značajnu podršku pružio papa Eugen IV., u zamjenu za pomoć oko organiziranja križarskoga pohoda protiv Turaka (v. Bitka kod Varne).
Slijedio je dvogodišnji rat protiv Osmanskoga Carstva, nakon što je Vladislav prihvatio tumačenje da desetogodišnje primirje s Turcima iz 1443. nije važeće, budući da se Turcima kao nevjernicima nije moglo vjerovati na riječ. Unatoč značajnoj vojnoj premoći, u Bitki kod Varne 10. studenog 1444. kralj je ubijen u sukobu s Janjičarima koji su štitili sultana.
Vladislav nije imao djece i nije se ženio. U Poljskoj ga je 1447., nakon trogodišnjega interregnuma, naslijedio nejgov mlađi brat Kazimir IV Jagelović. U Hrvatskoj i Ugarskoj naslijedio ga je njegov bivši suparnik Ladislav V. Posmrtni.
U Varni postoji ulica nazvana po kralju Vladislavu, te simbolični kenotaf u čast Valadislava.
| Prethodnik: | Vladislav I. (1440.-1444.) | Nasljednik: |
| Elizabeta (1439.-1440.) | Ladislav V. Posmrtni (1444.-1457.) |
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
