Vladajuća klasa je izraz kojim se opisuju pojedinci i društvene grupe koji u nekom društvu ili državi imaju institucionalni ili vaninstitucionalni monopol na vlast, odnosno na donošenje političkih odluka.
Za ostala značenja, vidi Vladajuća klasa (razvrstavanje).
| Ovaj članak je dio serije: Marksizam  |
| Sociologija i antropologija |
| Otuđenje |
| Buržoazija |
| Klasna svijest |
| Komunizam |
| Kulturalna hegemonija |
| Izrabljivanje |
| Ideologija |
| Proletarijat |
| Ekonomija |
| Marksistička politička ekonomija |
| Radna snaga |
| Zakon vrijednosti |
| Sredstva proizvodnje |
| Način proizvodnje |
| Proizvodne snage |
| Višak rada |
| Višak vrijednosti |
| Naknada za rad |
| Historija |
| Kapitalistička proizvodnja |
| Klasna borba |
| Diktatura proleterijata |
| Izvorna akumulacija |
| Proleterska revolucija |
| Proleterska internacionala |
| Svjetska revolucija |
| Filozofija |
| Marksistička filozofija |
| Historijski materijalizam |
| Dijalektički materijalizam |
| Socijalizam |
| Analitički marksizam |
| Autonomni pokreti |
| Feministički marksizam |
| Humanistički marksizam |
| Strukturalni marksizam |
| Zapadnjački marksizam |
| Istaknuti marksisti |
| Karl Marx |
| Friedrich Engels |
| Karl Kautsky |
| Vladimir Lenjin |
| Lav Trocki |
| Josif Staljin |
| Rosa Luxemburg |
| Mao Ce tung |
| Georg Lukács |
| Antonio Gramsci |
| Karl Korsch |
| Frankfurtska škola |
| Louis Althusser |
| Paul Lafargue |
| Kritike |
| Kritika marksizma |
Koncept vladajuće klase je posebno postao popularan zahvaljujući marksističkom shvaćanju historije civilizacije kao historije klasnih borbi, odnosno teze da su sva društva nakon prvobitne zajednice bila oštro podijeljena na vladajuću i potlačenu klasu. Marksisti su tako kao vladajuću klasu definirali u odnosu na vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju. U robovlasništva su tako identificirali robovlasnike, u feudalizmu plemstvo, a u kapitalizmu buržoaziju. U socijalizmu bi, po marksističkoj doktrini, radnička klasa, odnosno proletarijat, trebao biti vladajuća klasa te postupno sprovesti stvaranje besklasnog društva.
Marksistički koncept vladajuće klase je postao predmetom kritika od strane desnih autora liberalne, odnosno građanske orijentacije, s obzirom da je od 19. do 20. vijeka većina država - formalno ili stvarno - uvela jednakost građana, pa ne postoje formalne vladajuće klase, a društvena mobilnost omogućava da te klase ne budu jasno i nedvosmisleno određene kao u prošlosti.
Nadalje, iskustva 20. vijeka također ukazuju da se marksistički i ekonomski određeni kriteriji za pripadnost vladajućoj klasi ne mogu primijeniti na određena društva i sisteme gdje je postojala ili postoji ograničena grupa ljudi koja bi odgovarala klasičnom opisu vladajuće klase. To se, na primjer, odnosi na nomenklaturu u komunističkim državama, svećenstvo u teokratskim državama ili tzv. političku klasu u mnogim demokratskim državama.
- Dogan, Mattei (ed.), Elite Configuration at the Apex of Power, Brill, Leiden, 2003.
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
